Kada se 44,94 posto recidivista u zatvorskom sustavu doda još njih 16,19 posto ranije osuđivanih s uvjetnim kaznama, govori se o 61,13 posto osoba koje su već prošle kroz sustav te njihov udio samo u troškovima zatvorskog sustava iznosi više od 309,5 milijuna kuna, rečeno je na predstavljanju projekta "Trebam sustav" koji je osmišljen u partnerstvu udruge Stijena Resoc i Socijalno-uslužne zadruge Martinov plašt.

Istaknuto je kako su u godinu i pol dana provedbe projekta dokazali da se idejama, naporima i ulaganjima u sekundarnu prevenciju te bolji sustav socijalne reintegracije zatvorenika može utjecati na smanjenje štete, na značajne financijske i društvene uštede.

Projekt uključuje stambenu zajednicu i takozvani "job centar" čija je svrha upoznati korisnike s različitim društveno-poduzetničkim aktivnostima radi njihova uključivanja i pripreme za tržište rada.

Uz pomoć stručnjaka i psihologa, u centru se provode praktični treninzi i radionice te testiraju znanja, vještine i sposobnosti korisnika za njihovo uključivanje na tržište rada. Također, nudi im se i pomoć pri samozapošljavanju ili zapošljavanju.

Tijekom 18 mjeseci trajanja projektom je obuhvaćeno 25 korisnika, a njih 11 su i korisnici stambene zajednice.

Istaknuto je kako je riječ o populaciji kojoj treba pomoć na više razina te kako je ulaganjem u proaktivne politike i značajniju veću suradnju javne uprave i organizacija civilnog društva moguće postići dobre rezultate koje nemaju samo financijski već i značajan društveni učinak.

"Usudim se reći da su velika većina njih žrtve okolnosti u kojima su odrastali gdje ih primarna obitelj ili mi kao društvo nismo uspjeli zaštititi. Zar ih radi toga trebamo dodatno kažnjavati umjesto da tretiramo njihove potrebe i damo sve od sebe da utječemo na trajne pozitivne promjene", kaže voditelj projekta i predsjednik udruge Stijena Resoc Zoran Jelić.

Dodaje kako je riječ o ljudima koji su obilježeni i svedeni na vijest u "Crnoj kronici" i koji se, nakon izlaska na slobodu, izgube u sustavu, zaboravljeni su. Mnogi od njih nemaju se kome i gdje vratiti, nemaju gdje živjeti, niti imaju sredstava za novi početak. "I tu je početak tog začaranog kruga - razočarenje i beznađe koje rezultira recidivom", kaže Jelić.

Navodi da je kroz programe udruge u proteklih nekoliko godina prošao veći broj tih ljudi koji danas sudjeluju u radu udruge i ravnopravno funkcioniraju u zajednici. "Državi smo uštedjeli više od milijun kuna", kaže Jelić i pita hoće li ih država podržati da uštede još i više.

U okviru projekta udruga je izdala "Zatvorenički priručnik", prvu takvu knjigu u Hrvatskoj koja se iz pera bivših zatvorenika obraća svima koji odlaze na odsluživanje kazne i upoznaje ih s onim što ih tamo čeka i kako to vrijeme najbolje iskoristiti za osobnu izgradnju. Navode se i aktivnosti organizacija civilnog društva koje rade i pružaju usluge unutar zatvorskog sustava i izvan njega osobama koje se nalaze u probaciji, koje su završile s izdržavanjem kazne zatvora ili članovima njihovih obitelji.