Puhovski je kao svjedok haaškog tužiteljstva svjedočio u postupku protiv hrvatskih generala, Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača.

"U knjizi, objavljenoj na petu godišnjice Oluje, upozorio sam na razloge zbog kojih je ona bila nužna...dokinula je tzv. rsk koja je počivala na sustavnom nijekanju ljudskih prava, ali sam i upozorio na to da je tijekom te akcije ubijeno nekoliko stotina civila a veliki broj ljudi bio je primoran napustiti svoje boravište. Efekti te akcije bili su jednaki etničkom čišćenju", rekao je Puhovski.

Kazao je da se "mnoge žrtve nisu mogle izbjeći", ali da se HHO bavio "nepotrebnim žrtvama", poput zločina u Varivodama. U svom je iskazu, govoreći o odlasku "hrvatskih državljana srpskog etničkog porijekla" iz tzv. krajine, kazao da je nakon Oluje vladalo uvjerenje da se ljudi koji su napustili to područje više neće vratiti.

"Vlasti su polazile od toga da se nitko od Srba neće vratiti te su kuće davane na raspolaganje drugima", kazao je Puhovski govoreći o "hrvatskim državljanima hrvatskog etničkog porijekla koji su bili primorani napustiti BiH".

"To nisu bili pljačkaši...oni su imali službene, pravosnažne dokumente da mogu biti u tim kućama", rekao je Puhovski.

Odgovarajući na pitanja Tužiteljstva kako je HHO prikupljao dokumente i kako su izvješća rezultirala objavljivanjem knjige, Puhovski je objasnio da je HHO imao svoje ekipe na terenu, da su informacije prikupljali iz medija, međunarodnih organizacija poput Međunarodnog odbora Crvenog križa i nevladinih udruga iz tadašnje SRJ i BiH.

Potvrdio je da je pokojni Petar Mrkalj, član HHO-a i jedno vrijeme izvršni direktor Odbora, strahovao da bi se nešto moglo dogoditi s tom dokumentacijom, spominjući vojno-obavještajnu akciju hrvatskih službi kodnog imena "Kameleon" koja je imala za cilj doći u posjed te dokumentacije.

Na današnjoj raspravi Tužiteljstvo je prikazalo i dijelove dokumentarnog filma "Oluja nad Krajinom" u kojem su pojavljuje i Puhovski. Kazao je da njegove izjave u tom filmu "nisu izvađene iz konteksta i uklapaju se u snimke".

Obrane su pred početak rasprave dovodile u pitanje mjerodavnost izvješća HHO-a za sudski predmet zbog nejasne metodologije rada, tj. dokaza iz "treće ruke", tražeći da se, kao i spomenuti film, ne uvode u spis.

"Film, koji traje 54 minute, obuhvaća komentare 34 osobe koje nisu imenovane, ili imamo samo inicijale. Također su preko riječi generala Ivana Čermaka montirane snimke za koje ne znamo kada i gdje su snimljene", rekla je Čermakova odvjetnica Gillian Higgins, i ustvrdila da se radi o "političkoj montaži".

Predsjedavajući sudac Alphons Orie je kazao da će naknadno odlučiti o uvrštavanju ponuđenih dokumenata u spis i eventualnoj "težini" koja će im se pridodati, upozorivši pritom Tužiteljstvo da se "nikako neće usvajati izjave date od strane optuženih kao ni dokumenti koji se odnose na sektor Sjever". Istaknuo je da će se na knjigu "Operacija Oluja i poslije" za sada gledati kao na "prilog izjavi".

U nastavku svjedočenja Puhovski je govorio o ulozi Čermaka. Kazao je da su lokalni dužnosnici, kada se o nečemu govorilo, često znali reći da "o tome moramo pitati generala Čermaka".

Petar Pašić, vladin povjerenik, tvrdio je da o svim bitnim stvarima odlučuje general Čermak, a i Červenko je jasno govorio o njegovoj poziciji", rekao je Puhovski. Govoreći o sastanku predstavnika HHO-a i Međunarodne helsinške federacije (IHF) u Kninu odmah nakon Oluje, Puhovski je kazao da mu je Mrkalj prenio da je na tom sastanku doživio "mnogo neugodnosti", dok je albanski predstavnik IHF-a rekao da su bili "dobro primljeni".

Kako mu je rečeno poslije u Zagrebu, nije bilo sporno ni za koga da je poslije "Oluje" došlo do pljački i paleža, ali da je Čermak odbijao govoriti o "ubojstvima u pluralu".

Tvrdio je da se radi o "izoliranim incidentima" te da nisu istinite priče o većem broju ubijenih civila, kazao je Puhovski na kraju rasprave.

Njegovo se svjedočenje nastavlja u petak, a produžit će se i na ponedjeljak zbog protuispitivanja triju obrana.