Oni pak koji ostaju u sustavu diljem Europe svjedoče o sve većoj izloženosti stresu, kao što sve jasnije izražavaju nezadovoljstvo uvjetima rada, satnicom i plaćom. Sve to iskazano je u velikoj analizi obrazovnih politika i politika za mlade objavljenoj u izvješću Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu. Tako, primjerice, više od trećine učitelja i nastavnika mlađih od 35 godina u EU ima ugovor na određeno vrijeme, a u Španjolskoj, Italiji, Austriji i Portugalu takvih je više od dvije trećine.

Drugim riječima, na razini EU jedan od pet nastavnika zaposlen je na ugovor na određeno vrijeme, a ako se u toj statistici promatraju samo nastavnici mlađi od 35 godina, onda ugovor na određeno vrijeme ima jedan od troje zaposlenih nastavnika. Kada je pak riječ o stresu na poslu, tada na razini EU gotovo 50 posto nastavnika navodi da osjeća “prilično” ili “mnogo” stresa na poslu, a prema istraživanju čini se da su pod najvećim pritiskom upravo nastavnici u Mađarskoj, Portugalu i Engleskoj. Najveći im stres stvaraju administrativni zadaci, previše ocjenjivanja, odgovornost za postignuća učenika, ali i ponašanje u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela, koji se prečesto mijenjaju.

Sva su te uzroke stresa potvrdili i hrvatski nastavnici u zasebnom istraživanju koje je u našim školama proveo i nedavno predstavio Institut za društvena istraživanja. Ipak, unatoč tim navodima, jasno je da veliki dio radnog vremena nastavnika, kako u EU tako i u Hrvatskoj, zapravo ne uzima sama nastava i podučavanje, jer učitelji i nastavnici na razini EU navode da je manje od polovine njihova radnog vremena (46,8 posto) zapravo posvećeno nastavi, piše novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević.