Prema prijedlogu Udruge, koji su u srijedu poslali Ministarstvu zdravstva od kojega očekuju očitovanje i poziv na sastanak, nova indeksacija bi iznosila 15 posto za lijekove koji koštaju do 25 eura i 10 posto za lijekove u rasponu od 26 do 50 eura, dok za one iznad 50 eura ne traže usklađivanje.

Takva indeksacija za zdravstveni sustav bi predstavljala trošak od oko 30 milijuna eura, odnosno tek nešto više od 0,5 posto ukupnog proračuna zdravstvenog sustava, a pokriva gotovo 70 posto svih lijekova, ističu predstavnici HUP UPL.

"Dva su ključna modela koja moramo hitno primijeniti u Hrvatskoj. Riječ je o automatskoj indeksaciji, odnosno usklađivanju cijena lijekova s inflacijom, te multiwinningu, dodjeli ugovora i podjeli posla nabave lijekova većem broju proizvođača koji su ponudili najbolje uvjete i cijene", naglasila je predsjednica HUP UPL-a i članica Uprave Sandoza Ana Gongola.

Indeksacija predstavlja mali trošak za veliku korist

Generički lijekovi predstavljaju 68 posto svih kutija lijekova izdanih pacijentima, a čine samo osam posto udjela budžeta cjelokupnog zdravstvenog sustava, dok prosječna kutija košta samo 4,4 eura, navela je Gongola.

"Vjerujemo da će Ministarstvo zdravstva prihvatiti naš prijedlog. Riječ je o malom trošku za sustav, a velikoj koristi za cjelokupni zdravstveni sustav i pacijente", istaknula je, dodavši kako usklađivanje pacijenti većinom neće ni osjetiti jer troškove lijekova na recept pokriva sustav.

Govoreći o nestašicama lijekova, Gongola je upozorila kako je samo u travnju 2023. u Europi prijavljeno čak oko 9000 aktivnih nestašica pojedinačnih pakiranja lijekova, dok je u Hrvatskoj do sada u ovoj godini prijavljeno ukupno 185 aktivnih nestašica, od čega je više od 60 posto, tj. 115 nestašica generičkih lijekova.

Uzrok za to je nesrazmjer između rastućih troškova i pritiska na cijene. "Povećani troškovi uslijed inflacije, troškovi ulaznih sirovina, rastući zahtjevi za zaštitu okoliša, kao i povećani regulatorni zahtjevni, stavljaju proizvođače generičkih lijekova, koji ne mogu samostalno određivati cijene svojih proizvoda, u neodrživu situaciju", upozorila je Gongola.

To dovodi do povlačenja dobavljača lijekova s tržišta, odnosno tržišne konsolidacije i smanjenja konkurencije, čime se ugrožava sigurnost opskrbe ključnim lijekovima.

Tako, primjerice, čak 70 posto onkoloških generičkih lijekova isporučuju dva ili manje dobavljača. S druge strane, u razdoblju od deset godina u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj 10.

Multiwinning preporučuje i EU, prijedlog u završnoj fazi

Multiwinning model sustava javne nabave, koji preporučuje i EU, podržava tržišnu utakmicu te će stimulirati ostanak većeg broja proizvođača u hrvatskom zdravstvenom sustavu, omogućiti redovitu opskrbu lijekovima i funkcioniranje zdravstvenog sustava bez potreba za interventnim nabavama.

Multiwinning koji se predlaže uljučuje tri različite cijene za tri proizvođača u omjeru 60:30:10. Drugim riječima, dva ili tri proizvođača dobilo bi jedan natječaj te bi svi opskrbljivali bolnicu generičkim lijekovima, čime bolnice ne bi bile "osuđene" samo na jednog dobavljača, pojasnila je Gongola.

Okvirni sporazum za nabavu lijekova sklapao bi se centralno s KBC-om Zagreb, a nakon toga i pojedinačni ugovori sa svakom bolnicom, dok bi isporuka išla izravno u pojedinačne bolnice.

Gongola je istaknula kako o ovome već godinu dana razgovaraju s Ministarstvom zdravstva, HZZO-om i KBC-om te se nadaju da je prijedlog u završnoj fazi.

Ministarstvo zdravstva pokazalo je interes i prihvatljiv im je taj prijedlog a u utorak će imati i sastanak u Ministarstvu gospodarstva na ovu temu s obzirom na to da Zakon o javnoj nabavi spada u njihov resor te je potrebno pronaći model po kojem će takva javna nabava biti moguća ili ići s izmjenama zakona, rečeno je u HUP-u.