Udruga Vigilare u četvrtak je, ocijenivši Istanbulsku konvenciju kao kontroverznu i pravno nedorečenu, ustvrdila da će kao takva stvoriti nered i mijenjati temeljne zakone koji štite djecu i roditeljsku slobodu odgoja djece, pa su zatražili od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da je ne ratificira
Voditelj ureda Udruge Vigilare Ivan Mihanović na konferenciji za novinare ispred zgrade Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, gdje je udruga predala pravno mišljenje, podsjetio je da je prije mjesec dana Hrvatska dobila novi zakon o suzbijanju nasilja u obitelji koji je, kaže, suvremen zakon i sadrži pozitivne elemente Istanbulske konvencije.
Osim nadležnom ministarstvu, pravno mišljenje predat će svim relevantnim državnim institucijama. Mihanović je ustvrdio da je dobar dio sadržaja te konvencije pozitivan, poželjan i konstruktivan, ali da je u ovakvom obliku i ovako upakiran u potpunosti neprihvatljiv.
vezane vijesti
'Tko razuman može biti protiv nasilja nad ženama i u obitelji', upitao je, ustvrdivši da se, međutim, ovdje radi o rodnoj teoriji, perspektivi i genderizmu.
'Sam genderizam predstavlja jedan društveni eksperiment i poguban je za ljudsku narav i identitet, stoga je neprihvatljivo da se u ovom obliku usvaja. Činjenica je da postoji samo spol, a svi pokušaji definiranja spola kao nekog društvenog konstrukta su zapravo rodna disforija - poremećaj spolnog identiteta', kazao je.
'Ovdje se radi da su njene odredbe usmjerene protiv kulture, tradicije, vjere, običaja, ali najviše je u opasnosti primarno pravo roditelja na odgoj i obrazovanje svoje djece u skladu sa svojim vrijednostima i uvjerenjima. Stoga Vigilare očekuje i zahtijeva od predsjednika Vlade da u skladu sa svojim stranačkim sloganom vjerodostojno odbaci ratifikaciju ove konvencije u obliku kakvom je sada', poručio je Mihanović.
Podsjetio je da je prije godinu dana na vrijednosni upitnik udruge Vigilare koji je dostavljen svim političkim strankama HDZ, na konkretno pitanje drži li teorije o rodnim identitetima - genderizam štetnim za definiciju ljudske naravi, odgovorio da se protivi nametanju bilo kakve, pa i rodne ideologije.
'Imamo vrlo visoke indicije da je ovo osobno odgovarao sam tadašnji predsjednik HDZ-a, a danas premijer Andrej Plenković. Krajem prošle godine, a zadnji puta prije nekoliko tjedana, isti gospodin Plenković zauzeo se za ratifikaciju ove sporne i kontroverzne konvencije i dokumenta', kazao je Mihanović.
Predstavnik pravnog tima Udruge Vigilare, odvjetnik Mario Vojvodić kao problematične dijelove Konvencije istaknuo je uvođenje 'znanstveno sporne, nepotvrđene i neusuglašene definicije 'roda'', potom, uvođenje zakonskih pravila koja, ako se prenesu i u nacionalne zakonske okvire mogu povrijediti temeljna prava (kao što su roditeljska prava) te stereotipni prikaz muškaraca i dječaka kao agresora i nadzorni mehanizam uspostavljen Konvencijom.
Naveo je da je od 2016. broj prekršaja u obitelji u padu te da je od 2013. do danas samo sedam osoba podnijelo zahtjev da suglasno Zakonu o državnim maticama promijeni svoj spol, odnosno rod. 'Na sedam pojedinačnih slučajeva transrodnih osoba usvaja se konvencija koja zasad nema nekih zakonskih, socioloških, pravnih ili kriminoloških osnova za usvajanje u Hrvatskoj', zaključio je.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, koja je od predstavnika Vigilarea zaprimila njihovo pravno mišljenje, istaknula je da je zakon još uvijek u izradi i ovo je samo jedan od postupaka u procesu donošenja zakona.
Cijelim zakonom, do konačne izrade prijedloga bavi se radna skupina, koja je, kako je naglasila, široko postavljena u smislu broja članova. 'Trudili smo se da tu budu zastupljeni i predstavnici udruga koji su zainteresirani ili se bave problematikom obitelji i nasilja - i krajnjeg lijevog i krajnje desnog spektra ideoloških razmišljanja, što je očito cijelo vrijeme tema i nekakav glavni razlog prijepora', dodala je Murganić.
Smatra da zakon upravo iz tih razloga donose u jednom kvalitetnom vremenskom razdoblju, 'vodeći računa da postoje sve faze i savjetovanja i procesa davanja mišljenja'.
'Neće ići u hitnu proceduru, već dva čitanja tako da će i političke stranke udruge i sva zainteresirana javnost imati vremena dati svoje mišljenje.Vjerujem da nam je svima najvažniji cilj sprečavanje nasilja u obitelji i općenito nasilja i mislim da je taj zakon značajan. Hrvatska će učiniti da zakon bude kvalitetan i u interesu građana', poručila je ministrica.
