Protivnici cijepljenja su u veljači trebali organizirati skup u Europskom parlamentu na kojem su trebali sudjelovati i govornici iz Hrvatske. Događaj se na kraju, radi pritiska udruga za borbu protiv autizma, nije održao u toj instituciji. Organizatorica, francuska zastupnica iz redova Zelenih Michele Rivasi, je na inzistiranje svoje političke grupacije skup prebacila van prostora Parlamenta
'U danima prije najavljenog skupa, eurozastupnici su počeli dobivati poruke i mailove građana i udruga koje su tražile da se onemogući njegovo održavanje jer sudionici šire poruke koje su prijetnja javnom zdravlju. Očito je da pritisak urodio plodom jer su sami organizatori skupa odustali od njegovog održavanja u Parlamentu', kazala je hrvatska eurozastupnica, Biljana Borzan.
Borzan je prošle godine na dnevni red Odbora za zdravstvo, okoliš i sigurnost hrane uvrstila razmjenu mišljenja o opasnostima koje proizlaze iz odbijanja cijepljenja. Epidemiolog prof. Mike Catchpole, vodeći znanstvenik Europskog centra za kontrolu zaraznih bolesti (ECDC), govorio je tada o encefalitisu izazvanom ospicama, predstavivši slučaj 18-godišnjeg mladića iz Finske koji je u vegetativnom stanju radi encefalitisa izazvanog ospicama.
'Roditelji često misle da su ospice bezopasna bolest, no komplikacije mogu uzrokovati invaliditet i smrt. Radi se tragedijama koje se mogu spriječiti s dva cijepljenja i direktnoj posljedici više puta diskreditirane studije koja je povezivala cijepljenje i autizam. Studija je očit primjer znanstvene prevare, ali šteta je učinjena. Europa se suočava s epidemijom ospica koje su trebale biti iskorijenjene do 2015' upozorio je Catchpole.
Prema evidenciji koju Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi od 1953., prije uvođenja cjepiva od ospica godišnje je u RH obolijevalo 15.000 djece. U prosjeku je od komplikacija umiralo petoro, a deset do petnaest ostajalo trajno invalidno. Cijepljenje je uvedeno 1968. i u samo nekoliko godina broj oboljenja je radikalno smanjen.
Čest argument antivakcinalnih pokreta je da unapređenje životnog standarda dovodi do smanjivanja broja oboljelih, a ne cijepljenje. Usporedba kretanja slučajeva ospica i vodenih kozica daje drugačiju sliku. Radi se o bolestima čiji je način širenja istovjetan, no cijepljenje protiv ospica je obvezatno, dok za vodene kozice nije. Prema podacima HZJZ-a od uvođenja cjepiva broj slučajeva ospica je drastično pao, dok broj oboljelih od vodenih kozica stagnira do današnjih dana.
'Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i europsko zdravstvo se suočavaju s još jednom golemim problemom, sve većom otpornošću mikroba na antibiotike. Oba problema su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano 'kljukanje' antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u 19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih pacijenata značajno porasla', zaključila Borzan.
