UHA-u je u lipnju ove godine preuzela skupina mahom mladih arhitekata, a u njenom predsjedništvu nalaze se vodeći ljudi arhitektonskih udruženja iz Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke, Istre, Karlovca, Varaždina, Zagreba, Međimurja i Osijeka. U najnovijem javnom apelu oni otvoreno tvrde da su zatekli 'čitav niz alarmantnih i gorućih problema koje ne mogu rješavati samostalno' te da ova institucija bogata poviješću ima vrlo neizvjesnu budućnost.

'Nijedna želja i ambicija, od demokratizacije udruženja do organizacije relevantnih programa za hrvatsku arhitekturu, nije moguća bez saniranja urušene strukture koju smo naslijedili. Ako je nešto teže od građenja zajedničkih nam institucija, onda je to spašavanje postojećih', stoji uz poziv entuzijastima na solidarnost i 'bilo kakav oblik financijske podrške'.

'Odaziv je polovičan: ulijeva nam nadu činjenica da je najveća reakcija stigla od mlađe generacije arhitekata, koja je ionako pogođena krizom i godinama se muči, ali svejedno je motivirana pomoći udruženju kako bi se preživjela kriza i kako bismo zajedno uspostavili nove i zdrave temelje. S druge strane, puno je slabiji odaziv starijih i etabliranih kolega koji su godinama profitirali jer je udruženje promoviralo njihov rad, ostvarenja i kulturno djelovanje', kazao je predsjednik UHA-e Emil Jurcan za tportal.

Objašnjava da se, po dosad dostupnim informacijama, u poslovnim knjigama udruženja nisu pronašle nikakve sumnje u pronevjere ili kaznena djela, nego da se na opću krizu građevinarstva nadovezalo nepažljivo i neracionalno poslovanje.

'Najkraće rečeno, negdje od 2008. godine u prosjeku se trošilo oko 100 tisuća kuna više u odnosu na prihode, mahom na organizacije skupova, dodjele strukovnih nagrada i slično. Dugovi su se akumulirali, a nijedna uprava nije ni pokušala prilagoditi se novim okolnostima. Nisu se snašli. Kako bi se spriječio potpuni slom, 2014. godine od Hrvatske komore arhitekata posuđeno je 250 tisuća kuna s kamatama - polovica tog iznosa vraćena je, a polovica nije', objašnjava Jurcan.

Blokiran namjenski novac

Sredinom prošle godine Komora je pokrenula ovrhu, a sud je odlučio da se polovica preostalog duga - dakle 65 tisuća kuna - blokira. Problem je i što se radi o namjenskim sredstvima za projekte poput Arhitektura totalitarnih režima ili Nevidljivi prostori te obilježavanje stotinu godina rođenja velikog arhitekta Ivana Vitića. Ukoliko se taj novac ne potroši do konca godine, propast će.

'Zatekli smo još i dugove za režije i grijanje, potom za tiskanje knjiga i časopisa te čitav niz malih i neplaćenih računa. Ukupno oko 500 tisuća kuna. Nismo otkrili kriminalne radnje, nepravilnosti ili utaje, nego dugogodišnje zanemarivanje. Kad bi netko od arhitekata htio krasti, postoji bezbroj drugih, pogodnijih i unosnijih prilika od Udruženja hrvatskih arhitekata', dodaje Jurcan.

U prethodna dva mandata UHA-u su vodili Hrvoje Hrabak i Sanja Cvjetko Jerković.

U cijeloj priči zanimljiv je odnos Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, koja se zbog obavezne godišnje članarine od 1.800 kuna nalazi u dosta komotnijoj poziciji, pa tako može i kreditirati UHA-u - premda ju je upravo UHA svojevremeno osnovala. Za laike, treba pojasniti da je njihova uloga vrlo različita: Komora se poput liječničke ili odvjetničke bavi poslovnim interesom arhitekata, cjenikom njihova rada i zaštitom na tržištu, dok Udruženje ima zadatak promicati interese same arhitekture, djelovati kritički i edukativno, pa vjerojatno zato nije previše popularno.

'To su interni poslovni odnosi'

Tportal je kontaktirao s predsjednicom Komore hrvatskih arhitekata Željkom Jurković, no ona je odbila konkretno govoriti o problemu blokade novca UHA-e i tvrdi da se radi o 'internim poslovnim odnosima'.

'Mogu kazati da je upravo Komora prva uskočila s pozajmicom 2014. godine, kada su otkrivene dubioze, a s puno lokalnih i regionalnih društava arhitekata surađujemo tako što djelujemo u zajedničkim prostorima ili sudjelujemo u nizu projekata', kazala je Jurković za tportal.

Nova mlada ekipa u vodstvu Udruženja hrvatskih arhitekata za iduću godinu ima ambiciju dostojno obilježiti 140 godina postojanja, sudjelovati u predstavljanju hrvatske arhitekture na Venecijanskom bijenalu, organizirati 53. Zagrebački salon i ponovno pokrenuti kultni arhitektonski časopis Čovjek i prostor, no prije svega najavljuju 'otvaranje širem krugu mišljenja i opću demokratizaciju' ove institucije.

Prije toga ipak trebaju vratiti novac koji sami nisu ni potrošili.