Predsjednik države izjednačio je upozorenje Ustavnog suda s ustavnim pučem, poručivši da će na kraju biti premijer, uz poziv građanima da se ujedine protiv HDZ-a. Pitajući tko je donio odluku kojom se ubija demokracija, zabranjuje govor i destabilizacijom Ustava proglašava običan pokušaj da se izađe na parlamentarne izbore, ustavne suce nazvao je beskrupuloznim propalicama, glodavcima u sjeni, nepismenim gangsterima.

'To je prijetnja hrvatskoj demokraciji', ocijenio je Milanović.

Komentirajući SDP-ovu promjenu izborne strategije u jeku kampanje, profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti kazao je za Al Jazeeru Balkans da je ta stranka umjesto političkog programa pa i kritike vladajuće stranke i Vlade odlučila ponuditi jednu osobu, jako prepoznatljivu u hrvatskom prostoru.

'Na taj način su zapravo jednim agresivnim populizmnom htjeli zamijeniti sve ono što su do sada radili. Taj agresivni populizam sa sobom nosi i neke povrede Ustava, ali iz njihove retorike - i predsjednika Milanovića i vodstva SDP-a - možemo vidjeti dezavuiranje čitavog niza institucija, počev sa Ustavnim sudom', kaže Čular.

Profesor Čular kazao je za Dnevnik.hr da se predsjednik Republike ne bi smio kandidirati ni na jednim izborima, pa tako ni na onim za Europski parlament, što mu zakon dopušta. Upravo bi kampanju za te izbore Zoran Milanović mogao iskoristiti kako bi zaobišao upozorenje Ustavnog suda.

'U parlamentarnom sustavu je kristalno jasno određeno da se predsjednik Hrvatske ne može uplitati u svakodnevne političke stvari, pogotovo one vezane za stranke i izbore. On je tu da reprezentira Hrvatsku prema unutra i vani, da reagira kad smatra da je to neophodno, pa i protiv trenutne Vlade ako smatra da je neophodno. Ali samo za jako ekstremne stvari. Predsjednik se ne može natjecati niti na jednim izborima, pa tako niti za miss Hrvatske', kaže Čular.

Iako Zakon o izboru članova za Europski parlament izričito dopušta kandidiranje na tim izborima svima, pa i najvišim državnim dužnosnicima, Čular kaže da je je zapravo riječ o tehničkoj odredbi od koje je hrvatski Ustav jači.

"Žao mi je što Ustavni sud nije ukinuo taj stavak, čisto zbog čistoće. Jer da tog stavka nema, on nije krucijalan za provedbu tih izbora. Bilo bi puno pamentnije da je Ustavni sud donio odluku o ukidanju tog stavka jer jer na ovaj način on figurira u javnom prostoru kao neki tip argumenta, a to je potpuno fejk. Ne možete se pozivati na tehničku odredbu i njome mijenjati bit našeg Ustava, koji je zamislio da je predsjednik Republike nadstranački predsjednik. To je kristalno jasno", kaže Čular.