Ovu odluku donijelo je vijeće za fetve rijaseta (poglavarstva) Islamske zajednice u BiH. Fetvu kojom su bili zabranjeni muslimanski obredi na pokopima pripadnika tzv. Narodne obrane Autonomne pokrajine zapadna Bosna još je 1993. godine donio bihaćki muftija Hasan Makić u jeku nažešćih sukoba abdićevih 'autonomaša' s postrojbama Armije BiH odnosno njezina petog korpusa.

Muftija Makić je svojom fetvom proglasio otpadnicima od vjere 'sve za koje se zasigurno zna da su svjesno i dobrovoljno uzeli oružje i krenuli protiv islama i bošnjačkog naroda'. S obzirom da ih se tretiralo kao nevjernike, bilo je zabranjeno i obavljanje islamskih vjerskih obreda na njihovim pokopima. Iz Islamske zajednice je pojašnjeno kako je ova svojevrsna ekskomunikacija Abdićevih pristalica ukinuta na poticaj skupine vjernika s područja Velike Kladuše.

Uz objavu poništenja fetve poglavarstvo IZ u BiH istodobno je uputilo poziv svim muslimanima s područja Bosanske krajine na pomirenje. 'Vijeće za fetve poziva sve muslimane u Krajini da zajednički rade na pomirenju, promoviranju dobra i odvraćanju od zla te apelira na sve aktere da prestanu s manipulacijama i instrumentalizacijom fetve, čije je važenje prestalo i primjena obustavljena, radi ostvarenja uskih stranačkih ili nekih drugih interesa, stoji u nedavno donesenoj fetvi.

Ranije ove godine nekadašnjim pripadnicima snaga tzv. AP zapadna Bosna priznata su prava na nadoknade kakve primaju bivši pripadnici drugih vojnih postrojbi što su ratovale na teritoriju BiH. Tu je odluku donio ustavni sud Federacije BiH na temelju inicijative što ju je podnio predsjednik FBiH Živko Budimir. Paradržava kojoj je bio na čelu Fikret Abdić postojala je od rujna 1993. do kolovoza 1995. godine. Zbog ratnih zločina koje su počinile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom Abdić je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na petnaest godina zatvora.