'Još jednom, Europa je razočarala. U južnim zemljama EU izaziva nerede i gađenje među narodima. Na istoku ljudi također prosvjeduju. Ali s jednom ogromnom razlikom: Ukrajinci koji na ulicama Kijeva marširaju od nedjelje, izašli su kako bi izrazili svoju ljubav – a ne mržnju – prema Europi. Takav događaj je iznimno rijedak', donekle sarkastično započinje komentar Le Mondea naslovljen 'Što ukrajinski neuspjeh otkriva o slabosti Europe'.

Pariški dnevnik piše da su ukrajinski prosvjedi ujedno i 'pokazatelj ponižavajućeg poraza Bruxellesa', odnosno propasti projekta 'istočnog partnerstva', kojim se željelo približiti EU i Ukrajinu. 'Neki će reći da je glavni razlog odvratna ekonomska ucjena Vladimira Putina zbog koje je sporazum propao, no treba uzeti u obzir i 'kalkulacije ukrajinskih vlasti'. Naime, predsjednik Viktor Janukovič vodi državu u teškoj ekonomskoj situaciji i treba mu novac kako bi pobijedio na izborima 2015, a financijska pomoć i prednost suradnje s EU ukrajinski je premijer Mikola Azarov opisao kao 'patetične'. Tu je, naravno, i strah od političkog povratka zatvorene Julije Timošenko, napominje Le Monde.

Iz briselske perspektive je neuspjeh pak u tome što EU više nije u stanju spajati razluičite europske države, a mandat Josea Manuela Barrosa završava neuspjehom i na jugu i na istoku EU. Le Monde konstatira da Bruxelles nije bio u stanju 'spasiti Ukrajinu iz ruskog zagrljaja', kao i da su proruski ukrajinski političari jasno upozorili da 'krizom načeta Europa' ne može pomoći.

Stoga ne treba čuditi što Europa ima imidž 'bolnih rezova i štednje, a ne demokracije', a mnogi u Ateni, Madridu ili Lisabonu će reći kako danas u EU imamo 'ekonomsku diktaturu'. Tisuće Ukrajinaca na ulicama Kijeva pak podsjeća i da postoji jedna druga EU, zaključuje Le Monde.