Naime, trojka oporbenih vođa - relativno liberalni Vitalij Kličko i Arsenij Jacenjuk te 'reformirani neonacist' (ukrajinska verzija Ante Đapića) Oleg Tjahnibok - ne odustaje od zahtjeva da se režim Viktora Janukoviča odstupi s vlasti i provede prijevremene izbore.

Sam Janukovič, kao najmoćnija figura predsjedničkog političkog sustava Ukrajine, zasad istupa vrlo pomirljivo, barem u medijima. No premijer Mikola Azarov nije oklijevao nazvati teroristima prosvjednike koji bacaju zapaljive smjese i palicama mlate predstavnike državnih službi reda i poretka.

Poput ovnova na brvnu, sukobljene strane ne namjeravaju se povući, ali od njihovog sudara u vodu bi mogla pasti ideja Ukrajine kao samostalne države. Aktualni kijevski sukob reflektira duboku, desetljećima produbljivanu podjelu te osiromašene, disfunkcionalne zemlje na proeuropski zapad i proruski istok. Godinama se strahuje da će taj antagonizam dovesti do raspada države Ukrajine. Strahovi nikada nisu imali realnije uporište u stvarnosti od ovotjednih sukoba.

U takvoj situaciji međunarodna zajednica opet djeluje kao katalizator nasilja, a ne kao stabilizacijski autoritet. Još se nije ni slegnuo šokantan dim s kijevskih ulica, stvaran i simbolički - nije se razjasnilo tko je popalio autobuse, zgrade, tko je pucao iz snajpera, tko je zasuo Vitalija Klička vatrogasnim prahom kad je pozivao prosvjednike na smirivanje sukoba, a zapadne sile već su bez zadrške stale na stranu prosvjednika. SAD je još u srijedu poručio da ukida vize ukrajinskim činovnicima koji su umiješani u represiju nad prosvjednicima. EU je odmah dodao da će i on, vjerojatno, učiniti isto. Nitko nije javio da će ukinuti vize paravojno organiziranim ultranacionalistima iz skupine Desni sektor koji bacaju molotovljeve koktele na policiju. Kanadski veleposlanik na oštrom sastanku diplomata u Kijevu poručio je ukrajinskim vlastima da su 'prešle Rubikon'.

Rusija za to vrijeme stvara dojam držanja po strani, uz onu svoju poznatu mantru da se 'Moskva ne miješa u unutarnje poslove suverenih država'. Naravno da Moskva ustvari ima silan, najveći utjecaj na odluke koje se donose u Kijevu. Nakon što je naprasno okrenuo leđa Europskoj uniji i donio zakone o (ne)slobodi okupljanja slične ruskima, režim Viktora Janukoviča uživa potporu Kremlja i upravo iz njenog smjera ovih dana očekuje dvije milijarde eura kredita.

Glasnogovornik administracije Vladimira Putina u četvrtak je poručio da ne razumije 'veleposlanike stranih zemalja koji rade u Kijevu i govore što trebaju učiniti ukrajinske vlasti te odakle moraju povući postrojbe i policiju'.

Komentator utjecajnog moskovskog dnevnika Kommersant, Maksim Jusin, u svom novom tekstu piše da je 'nastupio trenutak kada su se regulaciji krize u Ukrajini dužni priključiti međunarodni posrednici, prvenstveno EU i Rusija'. Jusin smatra da suprotstavljene strane ne mogu izaći iz slijepe ulice bez vanjske pomoći, jer se i vlast i opozicija u Ukrajini ponašaju neodgovorno i netransparentno.

'Vlast Janukoviča iz nekog razloga donosi prerigidne, nedorađene i vrlo sporne zakone koje, kako su pokazali aktualni događaji, nije u stanju pretvoriti u život. Čemu je onda trebalo glasati za njih, dolijevajući kerozin na već dogorjeli, skoro utihnuli oganj Majdana?', piše Jusin, ne štedeći ni opoziciju.

'Vitalij Kličko u jednom trenu pristaje na dijalog s vlastima, dvaput razgovara s predsjednikom Janukovičem, u drugom izjavljuje da odustaje od pregovora, u trećem istupa protiv bojovnika radikala koje naziva provokatorima, a u četvrtom se približava neonacistu Olegu Tjahniboku koji navodi masu na Majdanu da urla 'Slava herojima!' (otprilike kao 'Za dom - spremni!', op. M. S.).'

Jusin zagovara snažan angažman Rusije s jedne i Europske unije s druge strane, ali uz neke promjene:

'To ne smiju biti ljudi koji su dosad usmjeravali politiku EU-a prema istoku. Ne Poljaci, ne pribalti, ne švedski šef diplomacije Carl Bildt. Za njih je Ukrajina polje geopolitičke borbe s Moskvom. Danas je kao nikad važan glas europskih 'teškaša', prvenstveno Njemačke i Francuske', piše Musin koji smatra da je tim zemljama važna stabilnost na kontinentu, da su odgovorne i da imaju autoritet. Za Moskvu predlaže ulogu iz sjene, koja ne teži isticanju, 'ako već kod jedne od sukobljenih strana izazivamo takav antagonizam'.

Ono oko čega se i Jusin i Kličko slažu jest bojazan da Ukrajini prijeti građanski rat. U kolikoj mjeri to nije samo pretjerivanje, pokazuje i najnovija vijest da je rulja, njih nekoliko tisuća, zauzela zgradu regionalne uprave u Lavovu, gradu veličine Zagreba, središtu zapadne Ukrajine i žestokog antiruskog nacionalizma. Lokalni mediji objavljuju pismo ostavke guvernera Lavovske oblasti Olega Sala, za koju se pretpostavlja da ju je potpisao pod prisilom. Za to vrijeme gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij odbija provoditi 'diktatorske zakone' zbog kojih je u Kijevu izbilo krvoproliće.