Govoreći o iskustvima američkih ulagača u Hrvatskoj, kako onih koji su odustali od svojih projekata, tako i onih koji su opstali, Foley je naveo da im najveće probleme predstavljaju administrativne prepreke, visoka cijena rada, nefleksibilno radno zakonodavstvo, česte promjene uvjeta poslovanja i nestabilnost poslovne klime.

'Nisam ovdje da bih dijelio lekcije, već da bih podijelio mišljenja i opažanja', rekao je Foley u uvodnom dijelu predavanja kojemu su, između ostalih, nazočili predstavnik Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo Hahm, ekonomisti i gospodarstvenici Mladen Vedriš, Damir Kuštrak, Davor Majetić, Vesna Trnokop Tanta i Anton Kovačev, te sindikalist Krešimir Sever.

Foley je rekao da se i SAD suočava sa sličnim dužničkim problemima, za koje tek treba pronaći usuglašena rješenja, te ne želi niti može propisivati model za uspjeh Hrvatskoj koja ima vlastitu tradiciju i djeluje u europskom okruženju. Nova hrvatska vlada, koja je preuzela dužnost nedavno i u teškim okolnostima, jasno je pak artikulirala i počela provoditi 'prijeko potreban program ekonomske reforme', u čemu ima podršku SAD-a jer je riječ o 'nastojanju koje je ključno za hrvatsku budućnost'.

Biznismen: u SAD-u kralj, u Hrvatskoj - sumnjivac

I nakon tri godine boravka u Zagrebu, američkog veleposlanika još uvijek zapanjuju duboke razlike u pogledu hrvatskog i američkog naroda na neka temeljna ekonomska pitanja.

Foley je tako ustvrdio da je tek neznatno pretjerivanje reći da je u SAD-u biznismen - kralj. U najmanju ruku, na uspješne poslovne ljude gleda se kao na pozitivne uzore, a na njihov uspjeh kao na pravednu nagradu za uložene napore. Osim toga, taj uspjeh doprinosi uspjehu drugih, jer otvara nova radna mjesta. 

U Hrvatskoj, motiv profita ne doživljava se blagonaklono, a biznismene se često gleda sa sumnjom, ustvrdio je Foley, ocjenjujući da je to dijelom rezultat kontroverzne privatizacije iz 90-ih, no 'dublji razlozi za averziju prema kapitalizmu leže u jugoslavenskoj prošlosti Hrvatske'.

'Postoji velika nostalgija za centraliziranim državnim sustavom za koji se u retrospektivi čini da je dovoljno dobro osiguravao jednakost, sigurnost radnih mjesta i socijalnu zaštitu za najveći broj ljudi. To je razumljivo, s obzirom na jedinstveno iskustvo bivše Jugoslavije, čiji je društveni sustav bio 'domaći proizvod', humaniji i funkcionalniji nego u zemljama staljinističkog modela', rekao je Foley.

Neprijateljska ulagačka klima

Hrvatska se, međutim, danas suočava s izazovima sličnim onima u SAD-u i drugim zapadnim demokracijama. Nova vlada povukla je ispravne poteze, no 'postoje ozbiljna ograničenja' u onome što hrvatska vlast sama može učiniti kako bi stimulirala rast i omogućila otvaranje novih radnih mjesta, istaknuo je Foley, dodajući da javna sredstva jednostavno više nisu dostupna, a veliko zaduživanje više nije moguće.

U ovom trenutku, rast i zapošljavanje može omogućiti samo privatni sektor, što znači da napredak ovisi o tome kako funkcionira slobodno tržište u Hrvatskoj. Pritom, Hrvatskoj je potrebna ulagačka klima koja ohrabruje i nagrađuje poduzetništvo i koja je konkurentna na međunarodnom planu.

'Kao prijatelj Hrvatske, moram reći da takva klima u Hrvatskoj danas ne postoji. Ako pitate većinu mojih kolega veleposlanika u Zagrebu o iskustvima njihovih ulagača, moći ćete zaključiti ne samo da investicijska klima nije atraktivna, nego da je u nekom smislu i aktivno neprijateljska', rekao je Foley.

Ulagači neće doći u Hrvatsku sve dok ne osjete da mogu ostvariti profit, a u projektima ih ometa i dugotrajnost procesa te niz instanci na kojima se odlučuje o njihovim projektima.