Ribari su izrazili nezadovoljstvo radom Ministarstva poljoprivrede koje u ove dvije i pol godine mandata nije napravilo dovoljno da zaštiti interese i opstanak ribarskog sektora, koji trenutno proživljava najveću krizu i nalazi se u krajnje neizvjesnoj situaciji. Ulov inćuna pao je za 50 posto u odnosu na prošlu godinu, veličina srdele sve je manja, riboprerađivači, koji su ujedno i tržište za malu plavu ribu, u poslovnim su problemima, a neki najavljuju i obustavu proizvodnje.

Ribarima Europska komisija najavljuje smanjenje ribolovnih dana na svega 140 dana godišnje. Potpore ribarstvu su drastično smanjene, a neke i ukinute. Dio tradicionalnih ribarskih alata, budući da Ministarstvo poljoprivrede nije napravilo planove upravljanja, više se ne može koristiti. Također su upućene kritike Ministarstvu pomorstva koje je nadležno za ribarske luke i iskrcajna mjesta za ribarske brodove, jer se ne bavi rješavanjem njihovih problema, već su ribari neželjeni gosti u skoro svim lukama.

Marijana Petir je istaknula da je sektor ribarstva značajan izvoznik, proizvođač hrane i sektor koji zapošljava 12 mjeseci u godini. Naglasila je da je Hrvatska pomorska zemlja i da ribarstvo zaslužuje posebnu brigu i skrb države te da će se osobno kroz Europski parlament založiti za razumijevanje naših posebnosti u ribarstvu i pokušati ostvariti konstruktivan dijalog kako bi se spriječilo donošenje mjera koje bi bile na štetu našeg ribarskog sektora. Isto tako, rekla je da posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti bioloških resursa u moru i da će osobno insistirati da se konačno, s Italijom, započne s konkretnim mjerama oko zaštite Jabučne kotline, koja je najveće mrjestilište i rastilište većine komercijalnih vrsta riba, o čemu se godinama govori, a još se ništa nije poduzelo.

Govorilo se i o problemu ZERP-a, gdje je rečeno da su ribari svjesni da je Hrvatskoj kao zemlji članici zajedničkom ribarstvenom politikom EU definirana obveza koja se odnosi na sve članice, da u svojim ZERP-ovima ili Gospodarskim pojasevima ne smiju braniti ribolov drugim državama članicama. Apsurdno je to da druge države članice EU u velikoj većini imaju proglašene ZERP-ove ili Gospodarske pojaseve i uredno u tim prostorima vrše nadzor nad plovilima drugih država članica, što Hrvatska u ovom trenutku ne smije. Hrvatska sada u području ZERP-a može kontrolirati samo naša plovila i plovila trećih zemalja, a talijanska i plovila drugih članica EU ne može zato što se naš ZERP za njih još uvijek ne primjenjuje dok ga u Saboru ne izglasamo da vrijedi i za članice EU. Petir je rekla da Hrvatska mora biti ravnopravna članica EU i da Hrvatski sabor mora donijeti odluku o proglašenju ZERP-a RH i za članice EU, kako bismo mogli preuzeti odgovornost i za taj dio Jadranskog mora pod našom jurisdikcijom te vršiti nadzor ne samo naših plovila, već i plovila EU i to ne samo u pogledu ribarstva, nego i u pogledu očuvanja biološke raznolikosti i zaštite okoliša.