Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ovaj tjedan plan u pet točaka za naoružavanje Europe koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
'Europa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove obrane za sigurnu i otpornu Europu', izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji predlaže čelnicima država članica EU-a koji će se u četvrtak okupiti na izvanrednom samitu. Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je pak da se nalazimo u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve "nismo vidjeli od Hladnog rata, a Hrvatska će to pratiti".
Također je rekao da Hrvatska planira da proračun za obranu 2027. bude više od dvije i pol milijarde eura, "dakle peterostruko povećanje izdvajanja za obranu u praktički devet, 10 godina, što je ogroman signal koliko je važan proces modernizacije i zamjene istočne tehnologije zapadnom".
vezane vijesti
Barić: Europa u bitnom zaostatku u mogućnosti ozbiljne vojne proizvodnje
Plan je osloniti se na vlastitu vojnu proizvodnju. Gdje smo bili do sada - pita se umirovljeni general Slavko Barić koji je u razgovoru za Dnevnik Nove TV istaknuo da je Europa u bitnom zaostatku u mogućnosti ozbiljne vojne proizvodnje.
'Govorim o jednoj Francuskoj, Njemačkoj, skandinavskim zemljama, pa i Engleskoj koja nije članica EU, gdje su ti kapaciteti zadnjih godina uništavani", upozorava umirovljeni general Slavko Barić. Hrvatska nije ni blizu stare slave na tom tržištu. Iskreno rečeno, prilično niska, kad uzmemo što smo imali prije od kapaciteta. Naši tehnološki, a i industrijski pogoni ne postoje u tom obliku da bi se mogli nametnuti', kaže Barić.
'Treba se povezati s nekim od europskih zemalja'
Hrvatska nije odustala od gradnje tvornice streljiva. Ono o čemu se godinama priča - nikako da se pokrene. "To su projekti koji su aktualni zadnjih petnaestak godina, nitko ih nije ostvario, jer očito da je lakše kupovati. Zbog toga se treba povezati s nekim od europskih zemalja, namjerno govorim europskim, koje su zajedno s nama i u NATO-u i EU. Za tvornicu municije i sad da krenemo, ne vjerujem da to može biti brzo gotovo", kaže Slavko Barić za Novu TV.
"U takvom nekakvom okruženju bi naše tvrtke mogle dobiti značajna sredstva za svoja ulaganja. Nitko neće ići u velika ulaganja ukoliko nije siguran za neke buduće ugovore", smatra Tajana Kesić Sapić iz odjela za industriju Hrvatske gospodarske komore.
U četvrtak izvanredni sastanak
Podsjetimo, čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da “donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem video-veze.
Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu. 'Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu', napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan. Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.
vezane vijesti
Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama. Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.
Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti. Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza.
Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je von der Leyen. Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od proračunskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.
