Kako otkriva Financial Times, taj plan uključuje lobiranje kod Trumpove administracije preko utjecajnih američkih poslovnih ljudi. Cilj je ne samo pokrenuti plinovod koji je ostao neoperativan zbog sankcija i ratnih zbivanja, već i iskoristiti ga kao pregovaračko sredstvo u rješavanju rata u Ukrajini.

Tko stoji iza pokušaja oživljavanja plinovoda?

Matthias Warnig, bivši časnik zloglasne istočnonjemačke tajne službe Stasi, do 2023. bio je direktor Nord Stream 2 AG-a, tvrtke koja upravlja plinovodom pod Gazpromovom kontrolom. Prema izvorima upoznatima s razgovorima, upravo je on pokrenuo tu inicijativu, uvjeren da bi Washington mogao iskoristiti plinovod kao polugu za kontrolu europske opskrbe energijom.

'SAD bi mogao reći: 'Sad će Rusija biti pouzdana jer su u središtu stvari Amerikanci od povjerenja'', rekao je bivši visoki američki dužnosnik upoznat s razgovorima. Dodao je i da bi američki investitori 'zarađivali novac bez ikakvog rizika'.

Iako su pojedini američki investitori pokazali interes, još nije jasno tko bi točno sudjelovao u dogovoru. Prema navodima FT-a, jedna američka konzorcijska skupina već je sastavila okvirni plan o postsankcijskom dogovoru s Gazpromom.

Europska zabrinutost i političke prepreke

Europske vlade s velikim oprezom prate ove događaje. Najviši dužnosnici Europske unije postali su svjesni razgovora o plinovodu posljednjih tjedana, a nekoliko europskih država već je izrazilo zabrinutost zbog mogućih posljedica.

Jedan od ključnih problema jest činjenica da je Njemačka 2022. godine formalno zaustavila postupak licenciranja Sjevernog toka 2, nikada mu ne izdavši potrebne operativne dozvole. Osim toga, većina europskih energetskih kompanija, koje su uložile milijarde u taj projekt, već je otpisala svoja ulaganja, smatrajući plinovod izgubljenom investicijom.

'Europa i dalje ima sankcije na snazi, a njemačko pristajanje na rehabilitaciju Sjevernog toka izazvalo bi goleme političke podjele', rekao je bivši američki dužnosnik.

Sjeverni tok 2 sastoji se od dva paralelna plinovoda, ali je jedan od njih oštećen u eksploziji u rujnu 2022., kada su sabotažama uništene i obje cijevi njegova prethodnika, Sjevernog toka 1. Druga cijev Sjevernog toka 2 tehnički je neoštećena, no nikada nije korištena.

Trumpova promjena stava prema Sjevernom toku 2

Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump je bio jedan od najžešćih kritičara Sjevernog toka 2, tvrdeći da Njemačka i Europa previše ovise o ruskom plinu i time financiraju Putinov režim.

No sada njegova administracija razmatra mogućnost da im taj plinovod postane alat u pregovorima o Ukrajini.

Prema izvorima iz Washingtona, pojedinci bliski Trumpu vide Sjeverni tok 2 kao stratešku priliku za obnovu američko-ruskih odnosa. Američki investitori, ako preuzmu kontrolu nad tim plinovodom, mogli bi posredno upravljati isporukama ruskog plina Europi, što bi im omogućilo utjecaj na energetsko tržište kontinenta.

Warnig: Od Putinova bliskog suradnika do kritičara invazije

Warnig je postao blizak Putinov suradnik vodeći 1990-ih podružnicu Dresdner Bank u Sankt Peterburgu, gdje je ruski predsjednik tada bio zadužen za vanjske odnose tog grada. Njihovo prijateljstvo bilo je toliko blisko da je Putin zatražio od Warniga da primi njegove kćeri u svoj dom u Njemačkoj nakon što im je majka stradala u prometnoj nesreći.

Putin, koji tečno govori njemački, čak je učio Warnigovu djecu skijati u Davosu, a bivši Stasijev časnik bio je među rijetkima pozvanima na sprovod njegova oca.

Međutim Warnig se nakon početka invazije na Ukrajinu distancirao od Kremlja. Nazvao je Putinovu odluku o ratu 'neopisivom pogreškom' i podnio ostavke u dvjema energetskim tvrtkama pod kontrolom Kremlja. U intervjuu za Die Zeit 2023. godine otkrio je da je osobno apelirao na Putina da prekine invaziju, ali bez uspjeha.

'Putin je toliko izoliran da mu još jedino ja mogu nešto reći', kazao je tada Warnig.

Što dalje?

Trenutno je teško zamisliti to da bi američki investitori mogli preuzeti Sjeverni tok 2 bez velikih političkih posljedica. Sankcije EU-a i SAD-a, nesigurna budućnost njemačke energetske politike i strah europskih država od nove ovisnosti o ruskom plinu čine ovaj projekt iznimno složenim, ističe Financial Times.

Ipak, američki poslovni ljudi i lobisti koji stoje iza projekta vjeruju da bi Trumpova administracija mogla pronaći način da ga realizira.

'Ne mogu zamisliti da bi upravni odbor bilo koje velike američke korporacije danas odlučio ući na rusko tržište, a i Rusi su svjesni toga – već su vidjeli oscilacije u američkoj politici', rekao je bivši visoki američki dužnosnik.