Ivica Pandža, kao jedan od najaktivnijih dokumentarista Domovinskog rata, za tportal pojašnjava kako je cilj skupova koji se svake godine održavaju u drugom dijelu Hrvatske na drugu temu upoznavanje sudionika, mahom nastavnika povijesti u osnovnim i srednjim školama, s masovnim zločinima srpskog agresora u Domovinskom ratu i mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja kao najvećim uspjehom UN-a u povijesti, a kako bi se stečena znanja lakše prenosila učenicima.

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske u razgovoru za tportal ističe da je cilj ovogodišnjeg skupa u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te na temu 'Domovinski rat - masovni zločini agresora i mirna reintegracija' bio prezentirati im činjenice o Domovinskom ratu koje će na metodički ispravan način implementirati u nastavni proces.

Tportalov sugovornik kao jedan od najaktivnijih i najplodnijih hrvatskih istražitelja ratnih zločina u razdoblju od 1991. do 1995. godine smatra kako je Domovinski rat jedna od najvažnijih tema hrvatske povijesti, a koja je znanstveno nedorečena i nedovoljno obrađena u udžbenicima iz povijesti. Stoga je, ističe Pandža, hvalevrijedna inicijativa Agencije za odgoj i obrazovanje da već 11. godinu zaredom održava stručne skupove za učitelje i nastavnike povijesti, a koji svaki put obrađuju jedan od važnijih događaja iz Domovinskog rata. Kao i svake godine, predavači na državnom stručnom skupu su znanstvenici koji se bave temom Domovinskog rata, učitelji i nastavnici s primjerima dobre prakse u obradi tema iz Domovinskog rata, ali i istaknutiji sudionici Domovinskog rata koji su zapovijedali postrojbama ili donosili presudne odluke.

Pomna istraživanja

Kao jedan od istaknutijih sudionika rata, ali i vrsni dokumentarist, Pandža već drugi put sudjeluje na skupovima kao predavač, a ove godine održao je predavanje vezano za masovni zločin u Baćinu, nakon pokolja na Ovčari najveći ratni zločin.

'Moja tema na ovom predavanju bila je stravičan srpski zločin u Baćinu nedaleko od Hrvatske Dubice. Na ovaj poziv sam čekao četiri godine jer sam na sličnom seminaru sudjelovao i 2014. godine, kada sam održao predavanje o poginulim novinarima na Banovini. Na prethodnom predavanju naziva 'Stradavanje novinara na Banovini – pucanj u istinu o Domovinskom ratu' dotaknuo sam se, između ostalog, teme ubijenih ruskih novinara Viktora Nogina i Genadija Kurinoja, o kojoj se godinama nije smjelo pisati. Naime, zbog tog slučaja nastala je medijsko-diplomatsko-obavještajno-politička zavrzlama u kojoj su srpski teroristi optužili tada još uvijek nepriznatu hrvatsku državu kako stoji iza njihova ubojstva. Hrvatska se u to vrijeme teško mogla obraniti od tih monstruoznih optužbi jer tadašnja ruska politika nikako nije htjela da se dozna prava istina - da su novinare ubili srpski teroristi u sačekuši, nakon čega su pod svaku cijenu željeli taj zločin sakriti od javnosti i Rusima pokazati da je to učinila hrvatska vojska. Zbog pomnog istraživanja slučaja Rusi danas znaju tko stoji iza mučkog ubojstva njihovih sunarodnjaka', kazao je Pandža, dodajući kako je ovogodišnja tema bila znatno kompleksnija.

Pandža naglašava kako njegovo predavanje o pokolju u Baćinu 21. listopada 1991. vrvi malo poznatim činjenicama vezanim za drugu najveću masovnu grobnicu nastalu za vrijeme Domovinskog rata nakon Ovčare. U tom pokolju stradali su isključivo civili, njih najmanje 56 – mahom starijih osoba i žena - a vjeruje se kako je broj stradalih veći, čak 137 osoba, no posmrtni ostaci svih žrtava nisu pronađeni. Civile su, precizira Pandža, rafalima iz automatskog oružja pobili pripadnici milicije tzv. SAO Krajine između seoske ceste i rijeke Une. Tijela su bačena u Unu te posmrtni ostaci najvjerojatnije nikada neće biti pronađeni, a među žrtvama je i nekoliko mještana srpske nacionalnosti koji su pokušali zaštititi svoje susjede Hrvate. Za taj zločin nitko nije odgovarao.

>>> Održana komemoracija za žrtve masakra u Baćinu

Upravo je tportalov sugovornik i nekadašnji načelnik stožera HV-a u Sunji označen kao najzaslužniji za širenje istine o pokolju u Baćinu, a koji je svoja saznanja o tom događaju i iskustva u istraživanju zločina podijelio s polaznicima skupa koji je ove godine održan u Zadru pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva hrvatskih branitelja.

U svojem polusatnom predavanju, koliko prema zamisli organizatora skupa svaki predavač ima vremena za izlaganje, Pandža je naglasio kako je tema zločina tijekom Domovinskog rata posve zapostavljena, o čemu, prema njegovim riječima, ponajviše govori to kako su mu nakon predavanja prilazili nastavnici povijesti priznajući da o tom dijelu naše nedavne povijesti gotovo da i nisu čuli.

Zapostavljene teme

Koliki je nemar na najvišoj razini, govori i činjenica da nitko iz državnog vrha od otkrivanja masovne grobnice 1997. godine pa do danas nije posjetio mjesto stradanja, ni prošle godine sagrađenu Spomen-sobu Domovinskog rata te Memorijalni prostor u Hrvatskom domu u Baćinu.

'Niti jedan predsjednik države, Sabora ili Vlade nije bio u Baćinu kako bi odao počast žrtvama. Dolazila su razna izaslanstva, no ne i čelni ljudi ove zemlje. Zašto je tome tako, ne znam', ogorčen je Pandža, dodajući kako je nakon njegova predavanja velik dio nastavnika povijesti iskazao zanimanje za događaje u Baćinu, uz najavu da će s učenicima u sklopu terenske nastave posjetiti mjesto stradanja.

>>> Za likvidaciju 75 hrvatskih civila 125 godina zatvora

Tportalov sugovornik ističe kako je iz godine u godinu sve veći broj sudionika skupova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te kako raste broj predavača. Pored njega, ove godine su predavanja održali povjesničari specijalizirani za Domovinski rat Ante Nazor i Ivo Lučić, potom ratni liječnik iz Škabrnje i pričuvni pukovnik HV-a Boris Dželalija te ratni načelnik policije Joško Morić.

Pandža naglašava kako je ovaj program o širenju istine iz Domovinskog rata s gledišta obrazovne politike i obrazovnog sustava trebao biti prepoznat znatno ranije jer se toj temi pristupa isključivo na temelju onoga što piše u udžbenicima, u kojima se ona obrađuje na različite načine. Ipak, veseli ga to da je Agencija za odgoj i obrazovanje odlučila dodijeliti akreditacije za vanjske suradnike koji o Domovinskom ratu imaju što reći znanstveno i obrazovno argumentirano, a što bi, prema njegovu mišljenju, trebao biti jedan od prioriteta kada je riječ o tom dijelu naše povijesti, uz zaključak da je nužno učiti te prenositi znanja o Domovinskom ratu od neposrednih sudionika i svjedoka podjednako odgovorno kao i samo držanje predavanja.