U vrijeme njegove vladavine (1982. - 1983.) počinjeni su najveći zločini u 36 godina građanskog rata u Gvatemali.

Bivši diktator je umro u svom domu od srčanog udara, rekao je novinarima jedan od njegovih odvjetnika koji ga je branio u sudskom postupku, Jaime Hernandez.

Njegova odvjetnica Luis Rosales rekla je pak da je bivši predsjednik države 'umro mirno, s uvjerenjem da u njegovoj zemlji nikad nije bilo genocida i da nije kriv za zločine za koje ga se optužuje' a dogodili su se u vrijeme građanskog rata koji je harao zemljom od 1960. do 1996.

Pokopan je nekoliko sati poslije na privatnom groblju u prijestolnici. Prijatelji koji su bili na pokopu izvikivali su: 'Živio general Rios Montt koji nas je oslobodio od komunista!', javlja agencija France Presse.

U isto vrijeme, desetci obitelji žrtava prosvjedovali su u nedjelju tražeći pravdu. 'Rios Montt je odgovoran za genocid, narod mu to neće oprostiti ni zaboraviti', bilo je ispisano crvenom bojom ispred zgrade bivše vlade.

Bivši vojni dužnosnik, optužen da je naredio uništenje majanskih sela, umro je dok se protiv njega vodio sudski postupak za genocid bez prisutnosti javnosti. Liječnici su utvrdili da boluje od staračke demencije i drugih teških bolesti.

Da je bio osuđen, kaznu bi zbog svog zdravstvenog stanja služio kod kuće ili u staračkom domu po izboru njegove obitelji.

Bivši predsjednik države je 10. svibnja 2013. osuđen na 80 godina zatvora za genocid, ali mu je kazna poništena na ustavnom sudu zbog proceduralnih propusta.

Rios Montt je po optužnici odgovoran za pokolj 1.771 pripadnika plemena Maja u okrugu Quicheu, na sjeveru zemlje.

Premda je kratko bio na vlasti, to se razdoblje smatra jednim od najkrvavijih u građanskom ratu, navodi se u UN-ovu izvješću.

Izvješće pokazuje da je od 1978. do 1984. počinjeno 91 posto povreda ljudskih prava u građanskom ratu u kojemu je poginulo i nestalo 200.000.