Mjanmarska vojska preuzela je vlast u ponedjeljak pučem protiv demokratski izabrane vlade Aung San Suu Kyi, koja je uhićena zajedno s drugim političkim čelnicima u ranim jutarnjim racijama.

Zbog vojne represije iz mjanmarske države Rakhinea prebjeglo je od 700.000 muslimana Rohindža u Bangladeš, gdje su i dalje u izbjegličkim kampovima.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i zapadne države optužili su mjanmarsku vojsku za etničko čišćenje, što ona niječe.

"Postoji oko 600. 000 Rohindža koji su ostali u državi Rakhineu, uključujući 120. 000 ljudi koji su zapravo zatvoreni u kampove, ne mogu se slobodno kretati i imaju iznimno ograničen pristup osnovnim zdravstvenim i obrazovnim uslugama", rekao je novinarima glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.

"Dakle, bojimo se da bi im se zbog najnovijih događaja mogla pogoršati situacija", rekao je.

Petnaestočlano Vijeće sigurnosti planira razgovarati o Mjanmaru na zatvorenom sastanku u utorak, rekli su diplomati.

"Želimo se usredotočiti na problem dugoročne prijetnje miru i sigurnosti, naravno blisko surađujući s mjanmarskim azijskim susjedima i ASEAN-om", rekla je novinarima britanska veleposlanica Ujedinjene Države Barbara Woodward, predsjednica vijeća za veljaču.

Kina, koju je podržala Rusija, zaštitila je Mjanmar od bilo kakvih većih akcija VS-a nakon vojnih akcija 2017. godine.

Peking i Moskva imaju pravo veta kao i druge stalne članice: Francuska, Britanija i Sjedinjene Države.

Ujedinjeni narodi zatražili su da se puste svi uhićeni, rekao je Dujarric. Rekao je da je Guterresova posebna izaslanica za Mjanmar Christine Schraner Burgener "i dalje aktivno angažirana" i da će vjerojatno izvijestiti Vijeće sigurnosti.

Ujedinjeni narodi već su dugo prisutni u Mjanmaru. Izaslanici Vijeća sigurnosti otputovali su u Mjanmar u travnju 2018. i sastali su se odvojeno sa Suu Kyi i Min Aung Hlaing nakon vojne represije nad Rohindžama.