Lesar je, naime, ustanovio da, i prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika i prema Zakonu o obvezama i pravima saborskih zastupnika, dužnosnik ili zastupnik koji se nađe u istražnom zatvoru ili zatvoru u trajanju do šest mjeseci ima pravo primati punu plaću kao da radi.

S druge strane, pravila za 'obične smrtnike', odnosno radnike, prema Zakonu o radu, dopuštaju da radniku, kad završi u pritvoru ili istražnom zatvoru, istog trenutka poslodavac uskraćuje pravo na plaću i nema nikakvih obaveza osim plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa na minimalnu osnovicu. Što se tiče državnih dužnosnika, u slučaju da završe u pritvoru ili istražnom zatvoru, slijedi im suspenzija iz službe i pravo na 60 posto plaće, a ukoliko uzdržavaju člana obitelji, onda 80 posto.

Zbog društvene pravednosti i odgovornosti, smatram da bi državni dužnosnici ili zastupnici koji završe u zatvoru, istražnom zatvoru ili pritvoru ili pak na odsluženju kazne do šest mjeseci trebali imati pravo tek na minimalnu plaću. Neka barem u tom dijelu bude određena količina jednakosti, makar i u kriminalu', kaže Lesar

Iako je izmjene zakona mogao predložiti sam Lesar, kaže da bi se, s obzirom na dosadašnju praksu uvrštavanja oporbenih prijedloga na dnevni red, prije održali izbori nego što bi se zakon promijenio.

Kao primjera nepravde, Lesar se prisjetio i slučaja Glavaš, koji je, iako u bijegu od hrvatskog pravosuđa, i to na teritoriju druge države, primao punu saborsku plaću, oko 26 tisuća kuna mjesečno, više od godinu dana.

'Danas svjedočimo drugačijem slučaju - zastupnik je u pritvoru u inozemstvu. Prema neslužbenim informacijama, on nije aktivirao plaću, ali to može ako hoće, i dobivat će punu plaću', rekao je Lesar, aludirajući na Ivu Sanadera.

Iako je ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan potvrdio da je Sanaderu blokirana imovina, Lesar kaže da on ipak može primati plaću.

Plaća se ne može blokirati jer ne spada u kategoriju imovine koja se može blokirati', zaključio je Lesar.