Radi se o jedinkama običnog kratkokljunog dupina (Delphinus delphis), vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a čija opažanja nakon više desetljeća ponovno bilježimo u posljednjih nekoliko godina. Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su samotni (solitarni) obični dupini, piše Institut plavi svijet na svojim stranicama.

Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadran, gdje su u znanstvenim radovima opisana dva slučaja samotnih prugastih dupina (Stenella coeruleoalba), u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj, te vjerojatno najpoznatiji slučaj samotnog dobrog dupina (Tursiops truncatus) Bobija koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru.

Kako dalje piše Institut plavi svijet, dupini su društvene životinje koje žive u skupinama unutar kojih postoje kompleksni međusobni odnosi i povezanost. Još nije poznato zašto se neke jedinke odvajaju od skupine svoje vrste i postaju samotne. Razlozi za to su brojni.

Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri faze.

Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini, navode u Institutu plavi svijet. Izravni kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama. Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje.

Iz navedenog Instituta apeliraju na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti jer upravo na taj način može doći do navikavanja životinje na ljude što može dovesti do neželjenih posljedica. Osim mogućeg agresivnog ponašanja, u bliskim interakcijama samotnih dupina i ljudi postoje i druge opasnosti. Dupini nam mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza, leptospiroza, itd. Jednako tako, ljudi tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati ugibanje velikog broja životinja. Stoga bi plivanje s njima, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati. Također, s obzirom da samotni dupini gube prirodan strah od plovila, mogu zadobiti teške ozljede od sudara s brodskim propelerima i uginuti.

Prema saznanjima Instituta plavi svijet, obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba su dobrog općeg stanja, nemaju vanjskih znakova bolesti, normalno zaranjaju i nisu izgladnjeli odnosno uspješno love plijen. Također, do sada nisu zabilježeni pokušaji namjernog ozljeđivanja iako već postoje snimke ljudi koji s dupinom plivaju i rone. Prema informacijama kojima raspolažu, ovi dupini trenutno nisu agresivni i ne predstavljaju opasnost, ali smatraju da će ponašanje ljudi prema njima odrediti njihovu sudbinu u budućnosti.

Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje (pokušaj hranjenja, plivanja, dodirivanja ili proganjanja).

Iz Instituta plavi svijet stoga pozivaju da:

- Ne pokušavate stupiti u izravan kontakt sa dupinima (ne dirajte ih a posebice ne dodirujte dišni otvor, usta i oči jer može doći do prijenosa zaraze i nemojte plivati uz njih ili ih vući za peraje)

- Ne pokušavajte dupinima nuditi hranu (navikavanjem na uzimanje hrane od ljudi dupin prestaje loviti te kad nema ljudi gladuje. Gladna životinja može agresivno tražiti hranu od ljudi nasumično što može dovesti do ozljeda ljudi)

- Promatrate dupine sa sigurne udaljenosti i pratite njihovo ponašanje

- Osigurate dovoljno prostora za njihovo neometano kretanje (okruživanje plovilima i ljudima kod životinja može izazvati uznemirenost i strah te može doći do ozljeđivanje ljudi i dupina)

- Ne proganjate dupine (ne približavajte se plovilom i ne zalijećite se pokušavajući se što više približiti dupinima)