Von der Leyen najavila je da će u prvih 100 dana mandata predložiti Zeleni sporazum za Europu u svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova, a u planu joj je i prvo europsko zakondavstvo za klimu koje će odrediti ciljeve za 2050. godinu.

'Za to će trebati masivna ulaganja, javni novac neće biti dovoljan', kazala je aktualna njemačka ministrica obrane von der Leyen, najavljujući da će u okviru plana za održivu Europu uvesti granični porez na ugljik kako bi smanjila njegovo izmještanje.

Osvrnula se i na kohezijske fondove, jer 'nemaju sve europske regije istu polaznu točku, ali imaju zajednički cilj'. Predložit će, kaže, osnivanje fonda za pravednu tranziciju kako bi se pomoglo onima koji su najviše ugroženi.

Po pitanju ekonomije zalaže se za jačanje malih i srednjih poduzeća, koja su fleksibilna i stvaraju radna mjesta jer 'ono što mislimo potrošiti najprije moramo zaraditi'.

Najavila je i snažniju borbu protiv krijumčara ljudi i ilegalne migracije, zalažući se za otvaranje humanitarnih koridora. Vladavina prava je univerzalna, a na moru je dužnost spašavati živote, napomenula je von der Leyen.

Ona se ujedno zalaže i za jačanje uloge EU-a u implementaciji Istanbulske konvencije, s obzirom da je svaka peta žena u Europi pretrpjela zlostavljanje. Također, zalaže se za rodnu ravnopravnost u Komisiji, jer žene čine polovicu europskog stanovništva.

Na kraju nastupa, u nešto emotivnijem obraćanju na njemačkom jeziku, podsjetila je da je rođena u Bruxellesu, a kasnije je otkrila je Njemica. Govorila je o svom ocu, koji joj je nakon tragičnih događaja u Drugom svjetskom ratu usadio svijest o važnosti poslijeratne suradnje i trgovine, te izgradnji prijateljstva među narodima. Europu je uspoređivao s dugogodišnjim brakom.

'U emotivnom smislu ljubav možda nije veća nego što je bila prvog dana, ali postaje dublja, jer znamo da možemo računati jedni na druge, jer znamo da možemo raspravljati, a da se nećemo posvađati', kazala je von der Leyen.

Najavila je da će biti saveznik svih onih koji su dobronamjerni prema Europi, ali i snažni protivnik svim njezinim neprijateljima.

Iako je za svoj prvi sadržajni govor u Europskom parlamentu dobila ovacije europarlamentaraca, to ne znači da će izboriti glatki prolaz na čelo Europske komisije.

Ursulu von der Leyen za predsjednicu Komisije predložilo je Europsko vijeće kao kompromisno rješenje nakon što nijedan od 'spitzenkandidata' nije mogao dobiti prolaz, podsjeća Hina.

To je izazvalo nezadovoljstvo kod europskih zastupnika i stoga je predložena kandidatkinja održala niz sastanaka s političkim skupinama kako bi osigurala potrebnu većinu. Za izbor je potrebna apsolutna većina svih zastupnika, njih 374, ali politički gledano sve ispod 400 glasova predstavlja vrlo tanku većinu i bilo bi veliki uteg na samom početku mandata nove Komisije.

Prije pet godina sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker potvrđen je s 422 glasa za, 250 je bilo protiv, a 47 suzdržanih.

U Europski parlament je izabran 751 zastupnik, što znači da bi natpolovična većina bila 376. Međutim, trenutačno je 747 zastupnika s potvrđenim mandatom. Nedostaju troje zastupnika iz Katalonije koji bi se za potvrdu svojih mandata morali pojaviti u Španjolskoj gdje im prijeti uhićenje te jedan zastupnik iz Danske, koji je imenovan u novu vladu, a njegova zamjena još nije potvrđena.

Von der Leyen može računati na potporu svoje Europske pučke stranke, koja ima 182 zastupnika, nešto manje od polovice potrebnih glasova. Vjerojatna je i većinska potpora nove centrističko-liberalne skupine Obnovimo Europu (RE), koja ima 108 zastupnika, ali teško da će svi glasovati za predloženu kandidatkinju.

Ključno za njezin izbor bit će glasovanje druge po snazi političke skupine, europskih socijaldemokrata, kojih u Europskom parlamentu ima 153. Ta skupina je vrlo podijeljena oko kandidature Von der Leyen, a najveći otpor dolazi od njemačkih socijaldemokrata.

Zastupnički klub Zelenih sa 74 zastupnika te krajnje lijeve Ujedinjene ljevice sa 41 zastupnikom najavili su da će glasovati protiv.

Skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koja sa 62 zastupnika okuplja desne i blago euroskeptične stranke također je poput socijaldemokrata podijeljena.

Različita stajališta u Europskom parlamentu u suprotnosti su s činjenicom da je na Europskom vijeću Von der Leyen dobila jednoglasno potporu, svih osim njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je ostala suzdržana zbog protivljenja njemačkih socijaldemokrata s kojima je u koaliciji.

Izbor Von der Leyen dio je šireg paketa koji još uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske središnje banke i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ako u Europskom parlamentu ne prođe njezin izbor u pitanje se dovodi cijeli paket, što bi bio prilično težak udarac za EU.

Glasovanje je tajno, nema elektroničkog glasovanje nego se glasuje na glasačkim listićima. Rezultat bi trebao biti poznat oko 19 sati. Bude li izabrana, Ursula von der Leyen bit će prva žena na čelu Europske komisije.