Predsjednicu Europske komisije pred NSK dočekao je premijer Andrej Plenković, te joj zaželio toplu dobrodošlicu. Prije ulaska u zgradu pozirali su fotografima zajedno sa šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom i potpredsjednicom EK Dubravkom Šuicom.

Ursula von der Leyen upisala se u Zlatnu knjigu, nakon čega je održan razgovor u četiri oka s premijerom Plenkovićem.

Na posebnoj sjednici Vlade Ursula von der Leyen informirala je Vladu o pozitivnoj ocjeni Komisije za Nacionalni plan oporavka i otpornosti za RH.

'Uistinu mi je drago što mogu danas biti ovdje s vama. Poseban je trenutak, imamo puno toga za proslaviti, Komisija je dala zeleno svjetlo hrvatskom Nacionalnom planu. Hrvatska ima sjajan plan za oporavak, plan s najvećim udjelom BDP-a u odnosu na druge zemlje članice, to je vrlo ambiciozan plan', kazala je Von der Leyen, zahvaljujući svima koji su naporno radili na planu.

>>> Bruxelles odobrio hrvatski plan oporavka uz snažnu poruku poduzetnicima, pogledajte što je sve na stolu

Naglasila je inovacijski dio plana, ali i niz drugih područja. 'Govorimo o skladištenju ugljika, čistoj energiji, to su vrlo važne teme', rekla je Von der Leyen. Govorila je i o slobodnoj mobilnosti, te energetskoj učinkovitosti zgrada. 'To je vrlo važno ako se želimo boriti s klimatskim promjenama', kazala je. Spomenula je i bespovratna sredstva privatnom sektoru za energetsku učinkovitost, obnovu zgrada u potresu i digitalizaciju, širokopojasni internet. 'Ta brzina je veoma važna za povezivanje ljudi', rekla je predsjednica EK.

Govorila je i o e-zdravstvu, ulaganju u visoko obrazovanje, a sviđa joj se i uravnoteženost između ulaganja i reformi u hrvatskom Nacionalnom planu. Jak naglasak je i povećanje i poboljšanje brige o djeci, pri čemu je pohvalila Dubravku Šuicu koja se uvijek bori za to. Riječ je potom dobila i Šuica, rekavši da će Plan pomoći demografskoj revitalizaciji u Hrvatskoj.

'Nadam se da ćemo novac kvalitetno potrošiti', rekla je Šuica.

Šteta od pandemije 34 milijarde kuna, a od potresa 129 milijardi

Premijer Plenković zahvalio je Europskoj komisiji na brzom odobrenju hrvatskog Nacionalnog plana. U prezentaciji je rekao da je Hravatska imala štetu od pandemije od 34 milijarde kuna, dok je čak 129 milijardi kuna šteta od dva potresa, te ponovno zahvalio Komisiji na pomoći.

Hrvatskoj su na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova koje se mogu dodatno koristiti.

'Ovo je za nas sjajan podatak, to je 12 posto našeg BDP-a, što je znatno više od prosjeka u EU od 3,7 posto', rekao je Plenković.

Hrvatska će kroz ispunjenje Plana povećati udio obnovljivih izvora energije, u pravosuđu se želi smanjiti broj neriješenih predmeta, u obrazovanju povećati broj djece u predškolskim ustanovama, u zdravstvu povećati stopu preživljenja od raka s 46 na 51 posto...

'Nije jednostavno nabrojiti sve, no ovo su neki od projekata koji će dominirati u idućim godinama', kazao je Plenković.

U ovom desetljeću Hrvatskoj na raspolaganju 30 milijardi eura

Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju, zahvaljujući svom članstvu u EU, gotovo 30 milijardi eura, kao najsnažnije poluge za razvoj i ekonomski rast.

Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade von der Leyen je naglasila da je Hrvatska prošla kroz teška vremena, potres i pandemiju. 'Sve države članice pogođene su pandemijom u ekonomskom smislu, a ovo je poseban trenutak europske solidarnosti koja nas je združila. Nikada neću zaboraviti telefonske razgovore koje smo vodili nakon potresa, dragi Andrej', rekla je Ursula von der Leyen.

Nakon simboličnog uručenja odobrenog Nacionalnog plana premijeru Plenkoviću, predsjednica Europske komisije odgovarala je na pitanja novinara, rekavši da je ključ dodjele sredstava uzeo u obzir da su neke države bile pogođenije od drugih.

'Ovo je snažna prilika za Hrvatsku da smanji jaz', poručila je, dodajući da je Komisija na raspolaganju Hrvatskoj i oko provedbe samog Plana. 'Sigurna sam da će to dovesti do poboljšanja, ali vezanih uz naporan rad'.

Na pitanje ulazi li Hrvatska u Schengen iduće godine i hoćemo li 1. siječnja 2023. plaćati u eurima, Plenković je odgovorio da su kriteriji za ulazak u Schengen ispunjeni, a loptica je prebačena s Komisije na Vijeće EU-a, pa se ta odluka može očekivati 2022. Osim toga, spremni smo plaćati kavu u eurima u Zagrebu već početkom 2023.

Ursula von der Leyen rekla je da će razgovarati s članovima Vijeća oko ulaska Hrvatske u Schengen, a pozitivne su i prognoze za ulazak u eurozonu 2023.

Govoreći o cijepljenju, naglasila je da ako se želimo zaštititi od različitih mogućih varijanti koronavirusa u budućnost, jedino što možemo učiniti jest cijepiti se.

'Pozivam sve da koriste tu mogućnost i da se cijepe', poručila je, na što se nadovezao premijer Plenković poručivši hrvatskoj javnosti 'dosta bitan detalj', a to je da je Von der Leyen liječnica.

S premijerom Plenkovićem Ursula von der Leyen obići će Zagrebačku katedralu kao jedan od simbola stradanja u razornom potresu koji je prošle godine pogodio Zagreb. Europska komisija odobrila je hrvatski zahtjev Fondu solidarnosti Europske unije i odlučila o dodjeli 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za pomoć u sanaciji šteta od potresa.

Nakon toga slijedi posjet tvrtki Rimac Automobili u Svetoj Nedjelji, kako bi se predsjednica Komisije upoznala s najvećim pojedinačnim projektom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.