Uvođenjem internih kontrola unutar Schengena gubi se smisao i duh sporazuma o 'Europi bez granica', no to je svijet u kojem danas živimo. Slovenija za sada još uvijek neće suspendirati Schengen prema Hrvatskoj i zadovoljit će se pojačanom policijskom prisutnošću u neposrednoj blizini ključnih točaka na granici, na kojima su zabilježeni najveći problemi. Odmah nakon graničnih prijelaza u Sloveniji postavljeni su punktovi na kojima se mogu sigurno zaustavljati vozila.

Za razliku od Slovenije, koja se još uvijek nećka, Poljska je prošlog utorka uvela provjere nekih vozila koja prelaze u tu zemlju iz Slovačke i za koja se sumnja da bi mogla prevoziti ilegalne migrante, rekao je poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski. Kako su prema Slovačkoj isto učinile i Češka i Austrija, čini se da glavnina migrantskog vala prema zapadnoj Europi ove godine vodi preko Slovačke.

Slovačka se bori s velikim brojem ilegalnih migranata, a on se u toj zemlji povećao devet puta u odnosu na prije godinu dana, na više od 27.000 ove godine, pokazuju podaci ministarstva unutarnjih poslova. Mandatar za novog slovačkog premijera Robert Fico najavio je da je prioritet nove vlade uspostava granične kontrole prema Mađarskoj.

Poljska je pak najavila mogućnost suspenzije Schengena na granici s Njemačkom. Riječ je o reakciji na objavu Berlina da će postaviti snažnije kontrole na granici s Poljskom i Češkom u borbi protiv trgovine ljudima.

Potez Njemačke da pooštri granične kontrole uslijedio je nakon što je kancelar Olaf Scholz u subotu pozvao poljsku vladu da razjasni optužbe o novcu koji navodno daju migranti kako bi dobili vizu. Šest zemalja šengenskog područja - Njemačka, Austrija, Norveška, Švedska, Danska i Francuska - osobito je tvrdoglavo u provođenju graničnih kontrola. Pozivajući se na zabrinutost zbog migracija i/ili terorizma, ova šestorka kontinuirano provodi granične kontrole otkako su migranti i izbjeglice 2015. godine počeli dolaziti u Europu u većem broju.

U presudi iz travnja 2023., Sud pravde Europske unije upozorio je da uvedene granične kontrole unutar Schengena, postavljene zbog ozbiljnih prijetnji po sigurnost zemlje, ne smiju trajati dulje od šest mjeseci i mogu se produžiti samo kada se pojavi nova prijetnja, osim ako postoje iznimne okolnosti koje dovode do ugroženosti cjelokupnog funkcioniranja šengenskog prostora. Međutim spomenutih šest zemalja ignorira tu presudu i provodi kontrole na granicama.

Austrija je u kontekstu migracijske krize ponovno uvela graničnu kontrolu na svojim granicama s Mađarskom i Slovenijom u rujnu 2015. godine. Od tada je uvodila kontrolu na granici u više uzastopnih šestomjesečnih razdoblja. Ove godine Beč je uveo kontrolu i na granici sa Slovačkom pod izgovorom velikog migracijskog pritiska sa zapadnog Balkana, ekstenzivne sekundarne migracije, pritiska na sustav prihvata azilanata i krijumčarenja ljudi.

Uvođenje kontrola ipak ne znači da su vraćeni granični prijelazi između država članica u obliku u kojem su postojali prije uspostave Schengena. Provjere se obično fokusiraju na dijelove granice koji se nalaze na rutama što ih obično koriste migranti: Njemačka, naprimjer, nadzire neke prijelaze na granici s Austrijom, a Austrija zauzvrat provjerava ljude koji dolaze s juga. To ne znači nužno da policija provjerava svaku osobu koja prelazi granicu. Zemlje bi umjesto toga mogle provoditi provjere na licu mjesta ili se oslanjati na automatizirane sustave nadzora.

Francuska kontrolira sve svoje unutarnje šengenske granice, kao i Švedska. Norveška provjerava luke s trajektnim vezama sa šengenskim područjem, a Danska kopnenu granicu s Njemačkom i luke s trajektnim vezama s tom zemljom. Španjolska će na dva dana, 5. i 6. listopada, zbog sastanka na vrhu europske političke zajednice i neformalnog sastanka šefova država ili vlada u Granadi suspendirati Schengen na kopnenim granicama s Francuskom i Portugalom, kao i unutarnje zračne granice Alicantea, Almerije, Barcelone, Granade, Madrida, Malage, Murcije, Seville i Valencije te unutarnje pomorske granice Barcelone i Malage.