Grad Zagreb, kao gotovo i svake godine u proteklih četrnaest, otkad se od proljeća 2004. godine naplaćuje naknada za pročišćavanje voda, podmirit će razliku obračunate cijene usluge koncesionara, tvrtke Zagrebačke otpadne vode (ZOV), te prikupljenih sredstava od Zagrepčana i tvrtki koje posluju u metropoli. Kako Grad kasni s plaćanjima, dug će umjesto ZOV-u ponovno platiti banci, ovoga puta 83,3 milijuna kuna plus kamate
Naime, ZOV je dugovanje Grada ponovno prodao banci, ovoga puta Erste, s kojom će prihvatiti ugovor o cesiji i sklopiti poseban ugovor o potraživanjima kako bi mogao odgoditi plaćanje, stoji u posljednjim aktima gradonačelnika.
Proteklih četrnaest godina takve ugovore s bankama Grad je uglavnom potpisivao na period od 12 do 15 mjeseci pa se može očekivati da će i sada biti slično.
Zato što ZOV-u nije platio na vrijeme Zagreb će banci uz dug od 83,3 milijuna kuna platiti kamate i sve potrebne nemale administrativne pristojbe te naknade za obradu troškova.
vezane vijesti
Tako je primjerice u periodu 2012. - 2015. na iznose dugovanja od 456,3 milijuna kuna plaćeno 20,4 milijuna kamata, na koje još treba dodati sve pristojbe i naknade pa ukupni iznos za taj period doseže oko 480 milijuna kuna.
U proteklih 14 godina Grad Zagreb je, bez 83,3 milijuna s početka teksta, samo na ime razlike obračunate cijene, a bez kamata i ostalih troškova, platio bankama 1,4 milijarde kuna. Sa svim troškovima i ovim što se sada planira riješiti iznos se penje na preko 1,5 milijardi kuna.
Od početka problematičan projekt
Podsjetimo, prema ugovoru o koncesiji iz 2000. godine, koji je na snazi do 2028. godine, i sporazumu o plaćanju iz 2003. godine, a koji je Grad potpisao sa ZOV-om, predviđeno je da se ZOV-u pročišćavanje otpadnih voda plaća temeljem mjesečnih računa koje ispostavljaju Vodoopskrbi i odvodnji.
Oni pak temeljem uplatnica za vodu korisnicima usluga prikupljaju namjenska sredstva naknade za pročišćavanje vode te ih doznačavaju na račun ZOV-a.
U slučaju da prikupljena sredstva ne pokrivaju ZOV-ove mjesečne račune, razliku je dužan podmiriti Grad iz proračuna.
Zbog ugovora koji garantira da će ZOV dobiti fiksni iznos, oko 400 milijuna kuna godišnje, bez obzira na to koliko se vode pročisti, prosvjedovalo se, a od samog početka gradnje pročistača oko njega traju prijepori.
Tvrtku ZOV osnovale su njemačke tvrtke RWE i WTE (97 posto) sa zagrebačkom Vodoprivredom (3 posto). Oni su kao koncesionar na sebe preuzeli sve obveze investitora tijekom provedbe projekta, kao i financijske te pravne poslove za vrijeme upravljanja pročistačem.
Umjesto prvotno planiranih 180 milijuna eura, konačna cijena je zbog niza dodatnih radova koje je odobravao Grad narasla do 297,5 milijuna eura, a građani su je već višestruko pretplatili. Zbog svega je i cijena pročišćavanja po kubičnom metru dva puta rasla.
Na brojne nepravilnosti oko pročistača godinama je upozoravala Državna revizija, pa je tako radeći reviziju Vodoopskrbe i odvodnje 2014. primijetila da će se od 2004. do 2028. godine za nadoknadu troškova gradnje pročistača, Domovinskog mosta i drugih objekata vrijednih 297,5 milijuna eura ZOV-u platiti milijarda eura, odnosno 728 milijuna eura više od onoga što je uložio.
Za poslovanje pročistača zainteresirao se i USKOK te je ovoga proljeća u aferi Pročistač podigao optužnicu protiv Ante Pavića, direktora ZOV-a, Hannesa Schweitzera, voditelja projekta i nadzornog inženjera radova na izgradnji glavnog odvodnog kanala, Darka Turopoljca, vlasnika tvrtke Dia graditeljstvo, i Damira Vuljanka, a tereti ih se za milijunske malverzacije.
