Zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo trebao bi, kako se doznaje, ustupiti mobilni mamograf splitskom zavodu kako bi radiolozi krenuli na teren sredinom studenoga. U tijeku su pregovori s općinama Mućem, Zagvozdom i Šoltom te drugim mjestima, kažu u Ligi.

"U dijelu Zagore, primjerice Muću, Vrlici, Trilju, Dugopolju i Lovreću, taj je oblik zdravstvene zaštite manje dostupan te mobilni mamograf u tim dijelovima županije može pridonijeti puno većem odazivu na Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka dojke", kaže ravnatelj županijskog Doma zdravlja Marko Rađa.

Često se zazire od pregleda a koristi su velike

Radiologinja iz Imotskog Nikolina Grabovac ističe kako žene u dobi između 40 i 50 godina ultrazvučni (UZV) i mamografski pregled trebaju napraviti jedanput u dvije godine, a nakon 50. godine života jedanput na godinu.

"UZV se češće primjenjuje kod mlađih osoba, a kod žena starijih od 50 godina prva metoda izbora je mamografija, koja se prema potrebi nadopunjuje UZV-om. Žene često zaziru od mamografije zbog straha od boli i zračenja, što je krivi stav jer kompresija dojki traje svega par sekundi, doza zračenja je niska, a korist od pretrage velika", kaže Grabovac.

Ističe dobru suradnju s obiteljskim liječnicima koji sudjeluju u dogovoru oko pregleda te primjećuje da se interes za UZV pregled dojki uvijek poveća kada neka žena u manjoj sredini oboli od raka, što motivira druge na pregled.

Od raka dojke obolijevaju i muškarci

Poručuje ženama da se u slučaju bilo kakve promjene na dojci - uvlačenja bradavice, iscjetka, asimetrije, naborane kože jave obiteljskom liječniku i da budu odgovorne prema sebi i svojemu zdravlju.

Iako je uvriježeno mišljenje da se rak dojke javlja kod žena, od njega obolijevaju i muškarci, koji čine jedan posto oboljelih. Pacijentu s jednog dalmatinskog otoka kvržicu na dojci otkrila je supruga, a liječnik mu je dijagnosticirao karcinom dojke. Kaže da je nakon prvotnog šoka odmah počeo s liječenjem, no od kolega na radnome mjestu zatajio je od kojega karcinoma boluje da ne bi bio stigmatiziran u maloj sredini u kojoj živi.

"Liječenje je trajalo otprilike šest mjeseci. Svakim danom terapije sam bio svjesniji kako ta bolest može svakoga obuzeti, no treba se boriti, biti hrabar i uporan i bolesti 'dati odbijenicu'. Imao sam sreću da mi je žena spasila život. Došao sam na vrijeme i sada sam sretan što sam sačuvao živu glavu. Definitivno treba obavljati preventivne preglede jer oni znače život", kaže.

Odaziv na preglede 60 posto

Županijska koordinatorica za Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke Branka Medvidović navodi da je u sedmom ciklusu preventivnih pregleda, koji je trajao dvije godine, u Splitu na mamografski preventivni pregled pozvana 21.000 žena, a odazvalo ih se nešto više od 11.000.

"Ponovili smo poziv za 9200 žena, a odazvalo se njih 1800. Iako su na mamografu niske doze zračenja koje nisu štetne, žene još nerado idu na tu pretragu. To je pogrešno jer upravo mamograf ženama iznad 40 godina, zbog masnog tkiva u dojkama, može pokazati nešto što ne može UZV. Mamografijom se može vidjeti promjena u dojci čak godinu do dvije prije nego što se može napipati", ističe Medvidović.

Pozivno pismo šalje se ženama u dobi između 50 i 69 godina, a trenutačno onima rođenima od 1954. do 1973. godine. Odaziv žena na preglede na razini Hrvatske, uključujući i one koje to redovito rade samoinicijativno, jest 60 posto.

Posljednjih godina postiže se veće izlječenje

Na godinu u Hrvatskoj od raka dojke oboli više od 2500 žena, a umre ih oko 800. Preventivni program provodi se 17 godina te je u sklopu njega dosad obavljeno oko dva milijuna mamografija i otkriveno više od 8000 novih karcinoma. Njih 60 posto bilo je u lokaliziranom stadiju, kada je mogućnost izlječenja veća od 90 posto. Jedan posto oboljelih čine muškarci.

Predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split Eduard Vrdoljak ističe da na godinu imaju oko 300 novodijagnosticiranih karcinoma dojke te da su ti brojevi relativno konstantni, no stupanj izlječenja u posljednje je vrijeme znatno veći nego prije. "Nekada je odnos umrlih i dijagnosticiranih bio 40-ak posto, a sada među dijagnosticiranima umre 25 posto oboljelih, što je vidljiv napredak", ističe Vrdoljak.

"Današnje petogodišnje preživljenje oboljelih u Americi je veće od 90 posto, a kod nas ono iznosi od 75 do 80 posto. Vrlo je važna podrška oboljelima i posebno je bitno obavljati preventivne preglede. Preduvjet uspješnog liječenja je prihvatiti bolest, obgrliti je, znati što više o njoj i prije svega ići na preventivne preglede, koji su kod nas besplatni. Kasniji dolazak na pregled nosi značajnije lošije ishode liječenja", kaže.

Ističe i da jedan posto među oboljelima čine muškarci te upozorava da su kod njih rezultati lošiji pa ih treba uvjeriti da kvržica u dojci nije ništa, nego potencijalni tumor.