Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na upit Hine navode kako će se, nakon vađenja iz jame, otpad radi trajnog zbrinjavanja odvoziti u postrojenja u Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.

"Trenutno se završavaju radovi prve etape, koji obuhvaćaju izgradnju platoa za smještaj opreme za kasnije vađenje otpada iz jame. U okviru toga, privode se kraju radovi na armirano-betonskom platou, završen je probni pogon odnosno ispitivanje rada opreme i uređaja te su u završnoj fazi pripreme za tehnički pregled prve etape,“ odgovorili su.

Paralelno s time izvođač radova je radi optimizacije rada od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zatražio izmjenu i dopunu građevinske dozvole za prvu etapu.

Iz Fonda pojašnjavaju kako se izmjene odnose na promjenu pozicije gradilišnih kontejnera i elektropriključaka, povećanje dimenzije vage te na zamjenu dijela opreme crpki, koje su sastavni dio uređaja za obradu otpadnih voda i uređaja za obradu otpada.

"Nakon provedenog tehničkog pregleda te ishođenja uporabne dozvole za Etapu 1 tijekom jeseni započet će se s aktivnostima na realizaciji Etape 2 koja uključuje vađenje otpada iz jame,“ ističu.

Otpad će se vaditi dizalicama uz mjere zaštite od plinova, na raspolaganju i vodena magla

Predviđeno je da se sadržaj iz jame vadi kranovima, tj. dizalicama i uporabom vijčanih pumpi. Kao stalna mjera zaštite određen je obavezni sloj vode na površini, kao prirodna barijera, kako bi se tijekom radova osigurala zaštita od oslobađanja plinova.

Prema planu sanacije, stalno će se pratiti vrijednosti koncentracija plinova, a u slučaju da koncentracije pojedinih plinova dosegnu 80 posto propisanih graničnih vrijednosti kao dodatni oblik zaštite uključit će se topovi za stvaranje vodene magle.

Iz Fonda naglašavaju da im je sigurnost stanovništva na prvom mjestu te su za cijeli projekt predviđene razne mjere zaštite koje su prilagođene i stupnjevane, ovisno o stanju na terenu. Mjere zaštite ovisit će o visini koncentracije štetnih plinova i neugodnih mirisa nakon početka vađenje otpada iz jame.

Jama za odlaganje opasnog industrijskog otpada korištena od 1956. do 1990.

Jama Sovjak je prirodna krška vrtača u neposrednoj blizini obiteljskih kuća na području Viškova kraj Rijeke, koja je od 1956. do 1990. godine korištena za odlaganje opasnog otpada iz industrije - kiselog mulja iz proizvodnje maziva, motornih ulja i asfalta, otpadnog katrana iz koksare, otpadnih ulja iz brodogradilišta, ostataka iz spremnika nafte i naftnih prerađevina.

Procjenjuje se da se u jami, u koju se otpad odlagao bez mjera zaštite okoliša i potrebne komunalne infrastrukture, nalazi više od 150.000 prostornih metara otpada.

Za sanaciju vrijednu oko 50 milijuna eura, 85 posto novca je osigurano iz EU fondova, a provodi ju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji osigurava ostatak novca.

U sklopu projekta predviđeno je uklanjanje gornjih slojeva opasnog otpada iz jame do tvrdog katrana, koji će i dalje biti nepropusna barijera u donjem sloju jame.