Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na upit Hine u kojoj je fazi projekt sanacije Sovjaka s obzirom na to da je najavljeno da će prva faza radova koja obuhvaća vađenje mekog katrana početi do kraja 2022., odgovorili su da se projekt ide prema planu. Provedeni su istražni radovi, a očekuju se građevinske dozvole, nakon kojih će početi radovi po etapama.

"Zbog sveoubuhvatnosti projekta, u pojedinim etapama može doći do određene promjene u odnosu na inicijalne procjene rokova, no one su prihvatljive dokle god je dinamika radova u skladu s ugovorima", odgovorili su iz Fonda, koji je nositelj projekta.

Policija je u srpnju iz Fonda uzela dokumentaciju u vezi s projektom sanacije Sovjaka, a u medijima je objavljeno kako se sumnja da je vrijednost radova precijenjena. Na pitanje utječe li to na dinamiku radova, odgovaraju da Fond "obavlja sve radnje za provedbu sanacije te da ni u jednom trenutku nije došlo do prekida planiranih aktivnosti".

U jami Sovjaku do 152.000 prostornih metara otpada

Jama Sovjak je prirodna kraška vrtača u koju je od 50-ih godina prošlog stoljeća više od 30 godina odlagan opasni otpad bez mjera zaštite okoliša i potrebne komunalne infrastrukture. U početku se u nju odlagao kiseli mulj iz proizvodnje maziva, motornih ulja i asfalta, a poslije i otpadni katran iz koksare, otpadna i pogonska ulja iz brodogradilišta, ostatci iz spremnika nafte i naftnih prerađevina.

Procjenjuje se da je sada u jami do 152.000 prostornih metara otpada.

Izrađene su studije i program sanacije, a odabrano rješenje predviđa uklanjanje gornjih slojeva opasnog otpada iz jame do tvrdog katrana, koji će i dalje služiti kao nepropusna barijera u donjem sloju jame.

Sloj katrana na dnu jame kao brtveni sloj

Po podatcima iz Fonda, ranije analize nisu pokazale utjecaj otpada iz jame na izvore vode u susjednom području jer sloj tvrdog katrana na njezinu dnu zapravo služi kao brtveni sloj. No iz Fonda ističu da su, bez obzira na te analize, u projektu sanacije provedeni dodatni istražni radovi i hidrogeološka istraživanja, a dobiveni rezultati su u okviru dosadašnjih.

Završeno je i projektiranje Etape I koja obuhvaća izgradnju površine za smještaj opreme i privremenih građevina, a zahtjev za građevinsku dozvolu podnesen je u prosincu 2022.

Gotove su i pripreme za mjerenja kvalitete zraka te je uspostavljena suradnja sa županijskim Nastavnim zavodom za javno zdravstvo. Ta su mjerenja uvjet za početak radova na Etapi I. 

U završnoj fazi je dokumentacija za Etapu II, tj. vađenje i odvoz otpada iz jame, a očekuje se predaja projekata za dobivanje građevinske dozvole.

Radove će izvoditi zajednica ponuditelja – varaždinska GK Grupa, slovenski Ekomo i Ivicom Consulting iz Zagreba.

Jama Sovjak je u naseljenome mjestu u blizini kuća pa izvođač mora provoditi mjere zaštite i praćenja stanja okoliša, zaštite na radu i od požara.

Iz Fonda ističu da će tijekom projekta stalno obavještavati lokalnu zajednicu i stanovništvo o tijeku sanacije i izraditi informativni materijal, mobilnu aplikaciju za praćenje kvalitete zraka, a pokrenuta je i internetska stranica jama-sovjak.eu.

Sanacija vrijedna 390,7 milijuna kuna

U nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom i u Operativnom programu "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." ta je jama identificirana kao „crna točka“ pa je država ovlastila Fond da provede njezinu sanaciju.

Vrijednost projekta je 390,7 milijuna kuna, od čega je 85 posto novca iz Europske unije, a 15 posto osigurava Fond.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja projektu je dodijelilo 320,5 milijuna kuna europskog novca, a ugovor je potpisan u srpnju 2018. Završetak sanacije planira se za 2026., a prostor jame, nasipom na njoj i krajobraznim uređenjem, bit će nakon radova uklopljen u okoliš. 

Mještani i okoliš moraju biti sigurni tijekom radova

Načelnica Viškova Sanja Udović izjavila je za Hinu da sanacija Sovjaka treba biti obavljena što prije i da svi mještani i okoliš moraju sigurni tijekom radova, od čega se "neće odstupiti ni milimetar".

„Sanacija Sovjaka je za mještane neizmjerno važna i nema alternative, ponajprije zbog mještana, ali i zato što je označena kao 'crna točka'“, rekla je.

Općina je imala znatan broj primjedaba na plan i program vezan uz obavještavanje i moguće privremeno iseljavanje stanovništva ili evakuaciju u slučaju prekoračenja dopuštenih razina koncentracija onečišćujućih tvari u zraku te je o sanaciji održana i sjednica Stožera civilne zaštite Viškova, rekla je Udović.

Istaknula je da je od odluke o sanaciji prošlo šest godina te da je završetak radova bio planiran za kraj 2023., ali je nakon javne nabave i sklapanja ugovora pomaknut u 2026., što "nije nešto s čime bilo tko može biti zadovoljan".