Vladimir Putin rekao je da je Rusija trenutačno u 'vrlo teškom' razdoblju i da današnje obraćanje održava u 'vrlo teškom kontekstu'. U pokušaju da obrani svoju 'specijalnu vojnu operaciju' u Ukrajini, ruski predsjednik dalje je kazao da ruske trupe jamče sigurnost na 'povijesnim područjima' zemlje.

Optužio je Zapad i NATO da su javno govorili o isporuci nuklearnog oružja Ukrajini prije ruske invazije. Kazao je da Zapad da 'igra prljavu igru' s ljudima i s Ukrajinom. Spomenuo je Jugoslaviju, Irak i Siriju te 'stoljeća kolonijalizma i diktature'. Rekao je da je Zapad prevario vlastiti narod 'potpuno neprincipijelnim lažima' o tome što se događa u Donbasu.

Ruski predsjednik kaže da je Moskva otvorena za dijalog sa Zapadom i za jednak sustav sigurnosti, ali 'dobivali smo nepoštene odgovore' i konkretne akcije za proširenje NATO-a i postavljanje novih proturaketnih sustava u Europi. Kaže da je 'cijeli planet prošaran' američkim bazama, da imaju stotine vojnih baza diljem svijeta.

Ponovio je staru tezu da je NATO postavljao i biološke laboratorije na ruskim granicama. Govorili su 'odvratne laži' kada su spominjali sporazume iz Minska, kaže Putin, referirajući se na sporazume iz 2014. i 2015. s ciljem prekida vatre između ukrajinske vlade i separatista koje podupire Rusija na istoku Ukrajine. Rekao je da je u veljači 2022. 'sve bilo pripremljeno' za akciju Kijeva na Donbas, 'potpuno suprotno dokumentima koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a'.

'Ponavljam, oni su započeli rat, a mi smo upotrijebili silu da ga zaustavimo', rekao je Putin, dodajući da je cilj Zapada neograničena moć te da je Sevastopolj očito sljedeći cilj nakon Donbasa.

Putin zamjera Zapadu 'beskrajan niz optužbi protiv Rusije' na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu i kaže da je 'Zapad pustio duha iz boce' te je kriv za ratove i višestruke državne udare. Održao je potom lekciju iz povijesti, spominjući nacističku Njemačku kojoj je 'Zapad otvorio vrata', kao što je podržao i 'protudržavni udar' u Ukrajini 2014. Kaže da je jedna od postrojbi ukrajinske vojske nazvana po njemačkoj nacističkoj jedinici i da 'oni na vlasti odlučuju zatvoriti oči pred tim'. Zapad će koristiti, ističe, bilo koga - teroriste, naciste, 'čak i samog vraga' - kako bi se borio protiv Rusije.

Tvrdi da je ukrajinski narod postao 'talac svojih zapadnih gospodara' koji su okupirali zemlju u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. On kaže da 'režim ne služi njihovim nacionalnim interesima, služi interesima stranih sila'. Kaže da Zapad pokušava lokalni sukob pretvoriti u globalni i 'mi ćemo reagirati na odgovarajući način'. 'Govorimo o postojanju naše zemlje', poručio je.

Zahvalio je ruskim oružanim snagama. Kaže da je previše ljudi i jedinica uključeno da bi ih sve imenovao. Hvali majke, supruge, liječnike, medicinske sestre, željezničare, inženjere, poljoprivredne radnike za njihovu ulogu u pomaganju ratnih napora. Zahvalio je i 'vojnim novinarima' koji, kako kaže, 'riskiraju svoje živote kako bi rekli istinu cijelom svijetu'.

Posebnu zahvalnost izrazio je građanima regija Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja. 'Vi ste sami odredili svoju budućnost. Izabrali ste, unatoč prijetnjama nacista. Pored vas su se odvijale vojne akcije, a vi ste odlučili biti zajedno s Rusijom. Biti zajedno s domovinom', kazao je Putin.

Ruski predsjednik rekao je da je Zapad započeo 'ne samo vojnu i informacijsku, već i ekonomsku agresiju' protiv Rusije. 'Nisu postigli uspjeh ni u jednom od ovih područja', kaže on. Inicijatori sankcija sami sebe kažnjavaju, ustvrdio je, dodajući da je Zapad isprovocirao rast cijena u vlastitim zemljama, zatvaranje tvornica, kolaps energetike, a 'svojim građanima poručuju da su za to krivi Rusi'.

Putin kaže je ruski BDP smanjen za 2,2 posto, ali i da je rusko gospodarstvo restrukturirano, a Rusija još uvijek posluje s mnogim područjima svijeta. Vlada u Moskvi potrošila je tri milijarde rubalja na mjere za stabilizaciju gospodarstva, kazao je, sugerirajući da Rusija može sve proizvesti sama, a svakako može proizvesti bolje oružje i opremu od Zapada samo kroz vlastitu industrijsku proizvodnju.

Nastavljajući o ekonomskim temama, Putin kaže da želi izgraditi siguran sustav međunarodnih plaćanja koji će smanjiti ovisnost o Zapadu. 'Ne smijemo ponavljati greške. Ne smijemo uništiti naše gospodarstvo.' Kaže da zapadne sankcije osmišljene da natjeraju ruski narod da 'pati' nisu uspjele i tvrdi da se udio ruskog rublja u međunarodnim transakcijama 'udvostručio'.

Putin tvrdi da su ruske banke stabilne i da Moskva ne treba posuđivati ​​dodatni novac iz inozemstva. Najavljuje da će inflacija u Rusiji biti samo četiri posto, što je daleko manje nego na Zapadu. 'Ne moramo tražiti novac u inozemstvu', kaže.

Odvojio je trenutak da zahvali poljoprivrednicima u Rusiji za ono što naziva 'rekordnom žetvom'. Dodaje kako do kraja 2023. godine planira povećati izvoz žitarica na 60 milijuna tona i da bi prije nekoliko godina bila 'bajka' predvidjeti da će se dogoditi ovoliki porast. Putin također kaže da su blokade izvoza žitarica iz Ukrajine lani pogurale cijene na globalnoj razini.

Govoreći o svojim planovima i ambicijama za budućnost, najavio je proširenje autocesta od Moskve do Kazana te s Mongolijom i Kinom kako bi osnažile veze Rusije s istočnom Azijom. Također, Putin želi razviti međunarodni sjeverni i južni koridor poboljšavajući veze s Indijom, Iranom i Bliskim istokom. Modernizacija željeznica i poboljšanje sjevernih pomorskih ruta također su dio njegovih planova.

Vladimir Putin se u svom govoru prvi put okreće Bjelorusiji, s kojom je prošlog tjedna potpisao sporazum o čvršćoj integraciji. Taj sporazum signalizirao je Putinovu konsolidaciju moći i utjecaja u Bjelorusiji, što je omogućilo i vojnu obuku na bjeloruskom teritoriju.

Govoreći o gospodarskom, obrazovnom i znanstvenom razvoju u Rusiji, rekao je sljedeće: 'Želio bih naglasiti da oni koji su rođeni i odrasli u Bjelorusiji i Donbasu, oni koji su se borili za neovisnost ovih područja, trebaju biti u prvim redovima našeg budućeg razvoja.'

Nadalje, Putin je prozvao neke oligarhe da previše troše na palače i jahte, a premalo na razvoj zemlje. Kaže da su neki vidjeli Rusiju 'samo kao izvor prihoda', a sada ih je 'Zapad opljačkao'.

'Nitko od običnih građana nije bio žalostan zbog onih koji su izgubili ogroman novac na bankovnim računima na Zapadu. Nikome nije bilo žao zbog onih koji su izgubili palače i jahte', kazao je, pozivajući oligarhe da investiraju u 'domovinu'.

Najavio je da će Rusija sljedeće godine održati poštene predsjedničke izbore. 'Predsjednički izbori 2024. godine održat će se u strogom skladu sa zakonom i uz poštivanje svih demokratskih ustavnih procedura', kazao je. 'Svi moramo udružiti naše napore, naše odgovornosti i naša prava da podupiremo jedno povijesno vrhovno pravo: pravo Rusije da bude snažna.' Uslijedio je još jedan veliki pljesak. Društvenim mrežama, inače, uglavnom se prenose mrka i pospana lica iz publike.

Nakon poduljeg govora o domaćim temama vratio se na međunarodna događanja, žaleći se da SAD i NATO ne dopuštaju inspekcije nuklearnog oružja. Kaže da je nuklearno oružje SAD-a, Francuske i Velike Britanije usmjereno na Rusiju. 'Posljednje izjave njihovih čelnika to potvrđuju', rekao je.

Kaže da je Zapad 'ciničan ili glup' sa svojim pristupom kontroli naoružanja i Rusiji. Rekao je da su se odnosi između Rusije i SAD-a pogoršali, a 'to je bila inicijativa SAD-a'. 'Korak po korak počeli su uništavati sustav svjetske sigurnosti i kontrole naoružanja.'

Rekao je da je 'prisiljen' obustaviti sudjelovanje Rusije u sporazumu Novi početak. Riječ je sporazumu o kontroli nuklearnog oružja između Rusije i SAD-a, kojim se ograničava broj strateških nuklearnih bojnih glava koje dvije najveće svjetske nuklearne sile mogu razvijati. Međutim Putin isključuje mogućnost da Rusija izvede prvi nuklearni napad.

Putin je završio govor pohvalivši ljude koji su donirali za potporu borcima na prvoj liniji u Ukrajini i izbjeglicama te je rekao: 'Rusija će odgovoriti na sve izazove. Jer svi smo jedna država. Mi smo jedan veliki ujedinjeni narod. Uvjereni smo u svoju moć. Istina je s nama. Hvala vam.'

Zastupnici su se okupili u centru Gostinij Dvor u blizini Kremlja, gdje je oko 10 sati po hrvatskom vremenu počelo, a nešto prije podneva završilo 18. predsjedničko obraćanje parlamentu. Posljednje obraćanje Putin je održao u travnju 2021. Lani ga je preskočio pozivajući se na 'dinamiku događaja'.

Rusija je 24. veljače izvršila invaziju na susjednu Ukrajinu i od tada se bori da preuzme kontrolu nad svojim susjedom.

Svijet je pozorno pratio Putinov govor, ne samo zbog rata, već i zato što se u Rusiji za nešto više od godinu dana trebaju održati predsjednički izbori.

Očekuje se da će se Putin ponovno kandidirati za dužnost 2024., nakon više od 20 godina na vlasti. Ustavne promjene znače da bi 70-godišnjak mogao ostati na čelu Kremlja do 2036. godine.