'Nitko to ne shvaća. Očekujemo da nas politika počne slušati i razumijevati, da počne donositi odluke. Okvir u kojem živimo i radimo nije dobar', kazao je. Upozorio je i da je hrvatsko poduzetništvo 'limitirano na djelovanje Vlade i politike'.

'Dok vi vegetirate, mi ćemo izumrijeti', dodao je efektno.

Franjo Turek u hrvatskoj javnosti najpoznatiji je po karijeri u sigurnosnim službama početkom dvijetisućitih: tada je zasjeo na čelo Protuobavještajne agencije (POA), nasljednice nekadašnjeg SZUP-a. Nakon prve demokratske smjene vlasti u državi bila su to izazovna vremena za hrvatske obavještajce - otvarali su se dosjei iz devedesetih, reorganizirale tajne službe, uspostavljala suradnja sa stranim državama, nastojali procesuirati zločini iz rata i kriminal iz pretvorbe, barem na deklaratornoj razini…

Tada četrdesetogodišnji Turek zapamćen je po sudjelovanju u sukobu oko Zakona o obavještajnim službama, gdje je na suprotnoj strani od njega i savjetnika predsjednika Stjepana Mesića, Željka Bagića, stajao čelnik Ureda za nacionalnu sigurnost Tomislav Karamarko. Ipak, još poznatija epizoda jest famozna 'predstavka' iz doba lova na odbjeglog generala Antu Gotovinu: Franjo Turek je tadašnjem državnom vrhu predstavio analizu iz koje proizlazi da je bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić protuustavno surađivao s britanskom i američkom tajnom službom te preko određenog broja novinara u javnost plasirao informacije da se Gotovina tijekom cijelog bijega skrivao u Hrvatskoj. Odnosno da se namjerno šire dezinformacije i manipulacije kako bi se nanijela šteta položaju Hrvatske i zakočilo njeno pristupanje Europskoj uniji.

Skandal je nešto kasnije izašao na vidjelo i uslijedila je kaznena prijava zbog nezakonitog prisluškivanja, kao i parlamentarna istraga zbog mogućih zloporaba ovlasti i kršenja ljudskih prava. Sve je palo u vodu, no Stjepan Mesić ipak popušta pod pritiscima i Turek 2006. godine svejedno zaključuje obavještajnu karijeru. Naknadno je u Berliner Zeitungu objavljeno i da su obavještajci njemačkog BND-a upravo te godine pratili poslove Hypo Alpe Adria banke u Hrvatskoj, koju su opisivali 'bankom hrvatske elite', te da je Turek bio jedan od hrvatskih obavještajaca koji je Nijemce opskrbljivao informacijama o toj aferi.

Skrasio se u MIV-u

Od tada do danas kao da je propao u zemlju, no naravno da nije: skrasio se u tvrtki Metalska industrija Varaždin (MIV), gdje gotovo cijelo vrijeme zauzima pozicije direktora ili člana Uprave. Do jučerašnje konferencije Hrvatske udruge poslodavaca u javnosti je zabilježen tek jedan njegov istup: prije šest godina usprotivio se ponudi za preuzimanje tvrtke od malo poznatog njemačkog Rixecker Investmenta (RI), smatrajući da nije ponuđena fer cijena dionica, da RI nema potrebno financijsko zaleđe i potencijal, da nema viziju razvoja tvrtke te da se ponaša netransparentno. Podržalo ga je i Radničko vijeće.

Takva njegova sumnja bila je zanimljiva s obzirom na to da se ni do tada nije znalo tko je vlasnik MIV-a, tvrtke koju Turek vodi: među deset najvećih dioničara bilo je čak osam skrbničkih računa, a nakon ponude Nijemaca ostala su samo tri.

Ipak, zanimljivo je da se gotovo deset godina u Nadzornom odboru varaždinske kompanije nalazi nekadašnji savjetnik Stjepana Mesića i Jadranke Kosor, bivši dekan Fakulteta političkih znanosti Vlatko Cvrtila: svoj pristanak na nadziranje kompanije kojoj navodno ni sam ne poznaje vlasničku strukturu objasnio je povjerenjem u 'grupu ljudi' koji su ga pozvali, vjerom da nisu vezani uz sumnjiv kapital i željom za pomoći hrvatskim proizvođačima. Cvrtila je, treba kazati, bio i na čelu saborskog povjerenstva koje je sredinom dvijetisućitih istraživalo Tureka i nije pronašlo elemente kršenja Ustava i ljudskih prava u aferi Ostojića i novinara kao 'stranih špijuna'.

'Zgadila mu se politika...'

U Nadzornom odboru MIV-a sjedi i donedavni eksponirani član Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić. Sama tvrtka posluje stabilno: proizvodi ventile i dijelove vodovodnih i energetskih sustava, u izvoz plasira 70 posto svoje proizvodnje, prihoduje preko 200 milijuna kuna godišnje i zapošljava 667 radnika.

Poželjeli smo porazgovarati i sa samim Turekom, no on je zahvalio na ponudi i odbio govoriti o sebi i svojoj karijeri. Njegov vrlo dobar poznanik za tportal je opisao situaciju u kojoj se nalazi:

'Zgadile su mu se i politika i obavještajne službe, maknuo se od toga i pronašao nišu u 'šarafima', odnosno što god se ondje proizvodi. Ide mu dobro i ne pada mu na pamet vraćati se unatrag', kaže ovaj sugovornik tportala.