Samo temeljita ustavna reforma može riješiti duboku političku krizu u Bosni i Hercegovini i osigurati provedbu presude Europskog suda za ljudska prava o ukidanju etničke diskriminacije u toj zemlji, upozorila je u četvrtak Međunarodna krizna skupina (ICG), nevladina organizacija koja se bavi analizom stanja u problematičnim dijelovima svijeta i donošenjem preporuka za rješavanje problema s kojima su oni suočeni
U izvješću ICG-a o stanju u BiH objavljenom u četvrtak upozorava se kako ishitrena rješenja za položaj nacionalnih manjina u BiH u sebi sadrže značajnu opasnost od narušavanja ionako krhke etničke ravnoteže u toj zemlji.
Nazivajući problem etničke diksriminacije manjina u BiH novim gordijskim čvorom za tu zemlju, ICG podsjeća kako je Europska unija reformu ustava odnosno izbornog zakona BiH postavila kao preduvjet za napredovanje te zemlje prema punopravnom članstvu.
Ta je reforma, zaključuje ICG, podjednako zahtjevna kao i svi drugi pokušaji preinake Daytonskog sporazuma do sada koji su redom propali.'Napetosti između dva aspekta BiH federalizma, podjele na dva teritorijalna entiteta i tri konstitutivna naroda sve je teže pomiriti', ističe se u analizi ICG-a.
Podsjeća se kako se sve najvažnije političke stranke u BiH slažu kako je promjena ustava i zakona potrebna da bi se eliminirala diskriminacija pripadnika manjinskih naroda, no ne slažu se o načinu očuvanja prava triju konstitutivnih naroda, posebno najmanje skupine, Hrvata.
'BiH mora iskoristiti odluku Europskog suda kao odskočnu dasku prema stvaranju moderne ustavne strukture', izjavio je Marko Prelec, ravnatelj Međunarodne krizne grupe za Balkan. Dodao je kako reforme ne bi trebalo odgađati, jer o tome ovisi hoće li BiH opstati i krenuti naprijed prema EU ili će pak započeti proces dezintegracije države 'koji neće mirno završiti'.
Zdravo rješenje, po ocjeni ICG, mora razjasniti kome su izabrani dužnosnici odgovorni te osigurati da glasači izravno izaberu one koji će ih zastupati. Uz to valja osigurati da svi konstitutivni narodi stvarno utječu na državnu politiku, ali i osigurati prostor za one koji se izjašnjavaju kao građani a ne pripadnici etničkih skupina.
Uz to što BiH za dvije i pol godine nije bio u stanju provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, ona se suočava i sa sve većom krizom koja je kulminirala raspadom vladajuće koalicije u svibnju, ističe ICG.
Ova organizacija tvrdi i kako nova vladajuća većina sada pokušava nametnuti svoju kontrolu nad bivšim partnerima u entitetskoj i državnoj vlasti. 'Perspektive su nejasne i napori na reformi ustava su uglavnom postali usmjereni na učvršćenje već ionako velike moći čelnika glavnih stranaka umjesto na osiguravanje veće demokracije i političke odgovornosti', zaključuje ICG.
ICG poziva EU da zajedno s političkim čelnicima iz BiH radi na sveobuhvatnoj ustavnoj reformi, koja ne bi trebala biti preduvjet pregovora o članstvu već njezin krajnji rezultat. ICG drži kako je najbolja formula za BiH 'teritorijalni federalizam bez eksplicitne etničke komponente'.