Podsjetimo, saborski zastupnici Mosta predstavili su dvije referendumske inicijative. Cilj im je, kažu, ukinuti stožerokraciju, a potpise počinju prikupljati 4. prosinca. Predstavljena su dva pitanja - jednim bi se izmijenio Ustav, drugim Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. S oba pitanja jača se uloga Sabora na način da se odluke o pravima i slobodama donose dvotrećinskom većinom, a ne, kako tvrde, arbitrarno kao do sada.

Barić je u svojoj analizi ustanovila da je ustavni referendum čak i prihvatljiv, premda redundantan, a redundantnost sama po sebi, navodi, može biti ustavnopravno neprihvatljiva, dok zakonodavni referendum ima ozbiljne ustavnopravne probleme zbog kojih bi teško mogao proći test ustavnosti pred Ustavnim sudom RH.

Objavu Sanje Barić prenosimo cijelosti:

'Ovdje dajem najkraću verziju mog odgovora, a druge kolegice i kolege ustavni pravnici će sigurno dati svoje dopune i/ili svoja razmišljanja. Također, unaprijed najavljujem da neću ulaziti u rasprave.

Vezano uz predložena referendumska pitanja - jedan ustavotvorni referendum, drugi zakonodavni referendum - postoji niz problema.

A) Predloženo pitanje za ustavotvorni referendum: predlaže se dopuna čl. 17. Ustava s izričitim navođenjem epidemije/pandemije kao razloga "izvanrednog stanja".

Manji problem: načelno nije problem upisati to izrijekom u Ustav. Međutim, tu nemamo nikakav "novum" jer je Hrvatski sabor i do sada mogao tako primijeniti čl. 17. i smatrati ovo stanje dovoljnom "prirodnom nepogodom". Uostalom, u tom smislu se oglasio i Ustavni sud. Osim toga, izmjene i dopune Zakona o sustavu civilne zaštite su i donesene 2/3 većinom saborskih zastupnika. No, to osim redundantnosti nije problem i upisati u Ustav.

Predloženo pitanje za zakonodavni referendum ima bar 3 velika problema.

1) Tražiti da u vrijeme pandemije sigurnosne mjere donosi Hrvatski sabor, a ne neko izvršno tijelo, jest problematično sa stanovišta inherentnog ustavnog načela diobe vlasti, tj. sa stanovišta ustavnog identiteta. Može li zakonodavna vlast preuzeti inherentno izvršne ovlasti? I to još temeljem zakona, a ne temeljem Ustava RH. S jedne strane, jasno je da ne može zakon mijenjati diobu vlasti tj. ne može zakon oduzeti izvršne ovlasti. S druge strane, praktične strane, kako nešto što je u suštini operativna odluka može prijeći u nadležnost "spore" zakonodavne vlasti? Nastavno na to, "ide" drugi problem.

2) Je li predloženo zakonsko rješenje sadrži "novum"? Da li je Hrvatski sabor mogao i do sada promijeniti neku mjeru, da li je mogao intervenirati? Mogao je. S time što nije, dao je prešutnu suglasnost na sadržaj mjera. Uz to, ovlaštenje za donošenje mjera je usvojio sam Sabor, a Ustavni sud potvrdio kao valjanu pravnu osnovu. Osim toga, pod uvjetom da prođe ustavotvorni referendum, onda ionako IZVANREDNO ograničenje ljudskih prava "ide" putem 2/3 saborske većine...koja je dala ovlast Stožeru civilne zaštite već u proljeće 2020. Kružni argument. I redundantnost zakonodavnog referenduma jer je samorazumljivo prema prijedlogu za ustavotvorni referendum...koji je redundantan sam po sebi. Ali ok, hajde, neka.

3) Dolazimo na treći problem, a to je prijedlog različitog tretiranja pojedinih mjera koje su trenutno na snazi tj. posebno izdvajanje ove zadnje mjere (koja se odnosi na COVID potvrde i njihovu primjenu na državne dužnosnike, lokalnu samoupravu itd.). Nema nikakvog ustavnopravnog utemeljenja za različito tretiranje ove mjere u odnosu na sve ostale mjere. Očito da se cilja samo na tu mjeru, a ostalo je dekor.

Ukratko:

• ustavni referendum je čak i prihvatljiv, premda redundantan, a redundantnost sama po sebi može biti ustavnopravno neprihvatljiva,
• zakonodavni referendum ima ozbiljne ustavnopravne probleme zbog kojih bi teško mogao proći test ustavnosti pred Ustavnim sudom RH.