Kada su 2011. temeljem javnog natječaja birani članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, unatoč tome što je riječ o značajnoj javnoj funkciji, Visoki upravni sud u Zagrebu odlučio je 15. veljače 2012. proglasiti tajnima podatke o osobama koje bi trebale nadzirati izabrane dužnosnike.

No tu je presudu, kao i rješenje saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove od 26. svibnja 2011., ukinuo Ustavni sud, čije je vijeće predvođeno sutkinjom Snježanom Bagić stava da 'javnost ima pravo znati tko su, u smislu životopisa koji 'stoje iza njih' (pogotovo ako ih pišu sami) kandidati koji ulaze u 'javnu arenu' već samom kandidaturom za javnopravno tijelo'.

Gong je imao pravo tražiti na uvid životopise kandidata za članstvo u Povjerenstvu, naime, 'riječ je o stvari od javnog interesa', ističe Ustavni sud obrazlažući u svojoj odluci donesenoj početkom travnja da je 'Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa jedno od najvažnijih tijela za borbu protiv korupcije i sukoba interesa te da postoji opravdani interes javnosti za pristup traženoj informaciji u pogledu životopisa svih osoba koje su se prijavile za članove i/ili predsjednika tog Povjerenstva'.

Svoju odluku Ustavni sud je utemeljio na ranijoj presudi Europskog suda za ljudska prava (ELJSP) u predmetu Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske, a riječ je o tužbi podignutoj nakon što je ustavni sud Mađarske nevladinoj udruzi Társaság a Szabadságjogokért zabranio uvid u podnesak kojim je član mađarskog parlamenta pokrenuo ustavnosudsku kontrolu amandmana kaznenog zakona.

ELJSP je tada zaključio da se radilo o nedopustivoj cenzuri, odnosno da 'prepreke stvorene s namjerom sprečavanja pristupa informacijama od javnog interesa mogu obeshrabriti one koji rade u medijima ili srodnim područjima' u koja spadaju i nevladine udruge kao predstavnici zainteresirane javnosti.