U njoj je obitelj Hosseini tvrdila da su im hrvatska tijela kaznenog progona povrijedila ustavna prava jer nisu provela učinkovitu i nepristranu istragu o okolnostima Madinine pogibije.

Članovi obitelji Hosseini kažu da su sa skupinom imigranata u noći 21. studenog 2017., dolazeći iz Srbije, kod Tovarnika uspjeli prijeći graničnu crtu i ući na hrvatski teritorij. Tvrde da su potom naišli na hrvatsku policijsku patrolu od koje su zatražili da se ugriju (najmlađem od sedmero djece bilo je godinu dana) i prespavaju u Hrvatskoj te da su zatražili i azil, ali da su ih policajci prisilili da se smjesta vrate istim putem u Srbiju. Tvrde da je, dok su prugom hodali natrag prema Šidu, na njih naletio vlak iz Hrvatske i da je šestogodišnja Madina, koja se nije uspjela skloniti, poginula.

Hrvatski su policajci međutim tvrdili da obitelj Hosseini te noći uopće nije ušla u Hrvatsku, da su ih termovizijske policijske kamere snimile oko 300 metara u dubini srbijanskog teritorija, te da su ih uobičajenim sredstvima odvraćanja kao što su svjetlosni signali i sama policijska prisutnost odvratili od ulaska na hrvatski teritorij, pa da ne mogu ni biti odgovorni za pogibiju djevojčice.

Hrvatska tijela istrage su nakon istrage provedene na zahtjev DORH-a odbacila sumnje u propuste hrvatske policije. Zatim je obitelj Hosseini preuzela privatni kazneni progon u kojem je trojicu hrvatskih policajaca iz Tovarnika teretila za zlouporabu položaja i ovlasti, nečovječno postupanje sa smrtnom posljedicom i povrede prava djeteta. Nadležni istražni suci su, nakon provedene istrage, njihove tužbe odbacili kao neosnovane.

Potom je obitelj Hosseini podigla ustavnu tužbu u kojoj tvrde da su neučinkovitom istragom o okolnostima Madinine pogibije povrijeđena njihova ustavna prava kao što je pravo na život i pravo na pravično suđenje.

Ustavni je sud međutim ocijenio da ustavna prava obitelji Hosseini nisu povrijeđena jer je istraga provedena učinkovito i objektivno, donosi Jutarnji list.