Ustavni sud odluku je donio 25. travnja u postupku koji je u prosincu prošle godine pokrenulo Sveučilište u Zagrebu s tezom da si je saborski Odbor za etiku nezakonito proširio ovlasti, uvevši hijerarhijski red postupanja pri utvrđivaju mogućih kršenja Kodeksa, rečeno je na konferenciji za novinare u Rektoratu.

Naime, izmjenama Etičkog kodeksa Odbor za etiku, pod predsjedanjem akademika Vlatka Silobrčića,  uveo je 'hijerarhijski red postupanja' u kojem su etička tijela u sustavu visokoga obrazovanja utvrđena kao tijela nižega ranga, dok je Odbor za etiku proglašen 'završnom razinom' u etičkim postupcima.

'Evidentno je i grubo narušeno ustavno načelo autonomije sveučilišta'

'Time je evidentno i grubo narušeno ustavno načelo autonomije sveučilišta jer su sveučilišna tijela hijerarhijski podvrgnuta jednom državnom tijelu', istaknuo je rektor Damir Boras na konferenciji za novinare u povodu odluke Ustavnog suda.

Ustavna tužba uslijedila je nakon što je tadašnji predsjednik Odbora, akademik Vlatko Silobrčić, izjavio da Odbor u arhivi ima četiri neriješene prijave u kojima se dvije, izravno ili neizravno, odnose na ministra Barišića, te se po mišljenju Sveučilišta temeljem navedenih uzurpiranih ovlasti to saborsko etičko tijelo uvuklo u medijsku i političku kampanju. 

Nakon odluke Ustavnoga suda, postavlja se ključno pitanje utvrđivanja etičke, političke, i moguće zakonske odgovornosti aktera koji su u proteklim mjesecima, unatoč dokumentiranim upozorenjima, sustavno zloupotrebljavali Odbor za etiku u političke i medijske svrhe, rečeno je na konferenciji. 

Boras opovrgnuo spekulacije da mu je cilj postupno ukidanje Odbora

Boras je upozorio kako u tom kontekstu posebno zabrinjava činjenica da krnji i delegitimirani sastav Odbora još uvijek nije razriješen i da Sabor još uvijek nije pokrenuo postupak imenovanja njegova novog sastava.  

No, rektor je opovrgnuo spekulacije da mu je cilj postupno ukidanje Odbora. 'Dapače, želimo da odbor djeluje u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. On treba davati preporuke, načela i smjernice. To je jedno odlično tijelo u okviru svojih ovlasti', rekao je Boras.

Govoreći o slučaju ministra Pave Barišića, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Miloš Judaš ustvrdio je da su se 'tri različita mjerodavna tijela prije tri ili četiri godine već očitovala o tom pitanju'.

Procedura nalaže da prijave zbog sumnje u plagijat ili bilo koji znanstveni prekršaj moraju biti striktno povjerljive, bez otkrivanja tko je tužen, ni tko je tužitelj, istaknuo je. 

'Svi koji su sudjelovali u slučaju Barišić prekršili su temeljna načela tog postupka. Tužitelji su poslali prijave na više od 20 adresa i razglasili cijelome svijetu da su nekoga tužili, otkrivajući i svoj identitet i identitet tuženoga', ustvrdio je Judaš.

Osvrnuo se i na Ivana Đikića za kojega je rekao da se 'upetljao u slučaj (Barišić) u koji nije smio imati izravan uvid, a pismom premijeru proglasio krivca prije presude te objavio cijelom svijetu kako on misli da je netko plagijator'.