Zbog klimatskih promjena od osnivanja Fonda solidarnosti broj elementarnih nepogoda u EU-u znatno je porastao i postale su ozbiljnije i intenzivnije. Zato zastupnik Picula u amandmanima inzistira na financijski jačem instrumentu kako bi se mogao pokriti veći udio u ukupnom trošku štete (u najnovijim primjerima odobrena sredstva su pokrivala svega 3 do 5 posto ukupnog troška) te tako zaista iskazati solidarnost i zajamčiti brzu pomoć građanima pogođenim velikim elementarnim nepogodama.

Picula je u amandmanima pozdravio jasnija pravila Komisije o prihvatljivosti za regionalne elementarne nepogode, ali naglašava da je važno utvrditi realističan prag prihvatljivosti za regionalne elementarne nepogode. Ujedno podsjeća da je konačnim sporazumom zadržan prag prihvatljivosti od 1,5 posto regionalnog BDP-a unatoč nastojanjima Parlamenta da se taj prag smanji na 1 posto.

Picula je također upozorio da su korisnici fonda i dalje oštećeni zbog dugotrajnosti cjelokupnog postupka, od plaćanja predujma do plaćanja ukupne svote pomoći, zbog čega je istaknuo potrebu da se povisi prag plaćanja predujma te skrate rokovi za obradu.

“Najveći problem Fonda solidarnosti je bez sumnje spora isplata novaca iz fonda. Čak i uz spomenute reforme mora proći minimalno 8 do 10 tjedana prije nego se novci isplate jer dopuštenje za njihovu isplatu moraju dati i Vijeće i Parlament. U praksi, taj rok je najčešće i duži. Primjerice, novac za poplave koje su pogodile Hrvatsku i ostale zemlje u regiji u svibnju 2014. odobren je od Komisije u listopadu, a potvrđen u Parlamentu tek u prosincu iste godine - nakon punih 7 mjeseci. Moramo izbjeći situacije u kojima se između hitne intervencije i pristizanja sredstava iz Fonda za solidarnost Europske unije, žrtve osjećaju napušteno”, poručio je Picula.

Nakon tragičnih poplava iz 2002. godine, Europska unija uspostavila je Fond solidarnosti Europske unije. Fond služi za direktnu provedbu solidarnosti Unije sa zemljama pogođenim velikim elementarnim nepogodama, a odnosi se ne samo na države članice već i na države kandidatkinje za članstvo.

Od njegovog osnivanja do kraja srpnja prošle godine ukupno je odobreno i isplaćeno preko 3,8 milijarda eura za 72 zahtjeva iz 24 zemlje članice i ne-članice.

Hrvatskoj su dodijeljena sredstva iz ovog fonda 5 puta u ukupnoj vrijednosti od 22,79 milijuna eura. Nakon određenih izmjena uredbe, brže se reagira na zahtjeve pogođenih zemalja, a suša je uvrštena u popis nepogoda koje se pokrivaju fondom.

Fond solidarnosti Europske unije može pomoći državama članicama ako ukupna šteta izravno uzrokovana elementarnim nepogodama premašuje 3 milijarde eura ili 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka države. Postoje i odredbe za pomoć u slučaju manjih regionalnih nepogoda (1,5 posto BDP-a regije odnosno 1 posto za najudaljenije regije), navodi se u priopćenju.