Danas predstavljena analiza koju je provela Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode pokazala je da ukupna duljima najvrednijih riječnih segmenata u Hrvatskoj iznosi čak 3301 kilometar i obuhvaća 73 posto ukupne duljine analiziranih rijeka.

‘Dobro očuvane rijeke važna su prednost za Hrvatsku, ali vidimo da u posljednje vrijeme dolazi do prenaglog odlučivanja o iskorištavanju tog potencijala za energetske i vodnogospodarske svrhe. Željeli bismo da analiza posluži Vladi u procesu utvrđivanja zona isključenja od ikakve promjene njihova stanja, u skladu sa smjernicama Međunarodne komisije za očuvanje rijeke Dunav’, kazala je Irma Popović Dujmović u ime WWF.

Matija Franković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode rekao je kako podaci pokazuju realno stanje riječnog ekosustava pa bi rezultati trebali predstavljati temelj za donošenje budućih odluka koje će, uz poticanje održivog razvoja, dugoročno čuvati i hrvatski prirodni kapital.

Autori analize su kao primjer iznimne biološke i pejzažne raznolikosti na vrlo malom području izdvojili rijeku Zrmanju. S duljinom od 69 kilometara ona je među najkraćim rijekama Jadranskog sliva, ali ima iznimno bogatu podzemnu slatkovodnu faunu. U Zrmanji živi 49 ribljih vrsta, među kojima je osam endemskih vrsta riba, 20 vrsta gmazova te osam vrsta vodozemaca. No, kako se vode donjeg toka Zrmanje koriste, primjerice, za reverzibilnu hodroelektranu Velebit (akumulacija vode), zbog čega su izgrađeni tuneli i cijevi koje Zrmanju povezuju s Ričicom, promjene u hidrološkom režimu rijeke predstavljaju, kako se navodi, veliku opasnost za preživljavanje riblje faune.

Analiza riječnog ekosustava u Hrvatskoj dio je projekta ‘Inicijativa za održivu hidroenergetiku u Dinarskom luku’, koja se zalaže za zaštitu i očuvanje najznačajnijih rijeka i močvarnih staništa u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Albaniji.