To proizlazi iz dva odgovora koja je Jutarnji list dobio od Ministarstva gospodarstva, u kojima se objava crnih lista više i ne spominje, a taj je instrument izbačen i iz nedavno objavljenih Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Stvar je pomalo iznenađujuća, posebno s obzirom na to da se izrada tzv. crnih lista, među ostalim, izrijekom navodila u Nacionalnom planu zamjene kune eurom, objavljenom još u prosincu 2020., u kojemu je pisalo da će se lista objavljivati na stranici euro.hr te da će se na njoj navoditi imena poduzeća koja će 'pokušati zlorabiti proces uvođenja eura da bi povećala cijene na štetu potrošača'.

To je, među ostalim, javno bio rekao i guverner Boris Vujčić u studenom 2020., kad je javnosti predstavljao taj plan, a ponovio i godinu dana poslije, kad je na jednoj poslovnoj konferenciji predstavljao aktivnosti koje će se provoditi u svrhu zaštite potrošača.

Kako je jasno iz odgovora Ministarstva gospodarstva, glavne mjere zaštite potrošača bit će dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog tečaja konverzije prilikom izračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružateljima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu.

Izrada crnih lista, dakle, više nije na popisu alata kojima će se štititi potrošače, ali se zato spominje izrada tzv. Etičkog kodeksa, koji će, tvrde iz Ministarstva, omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura.

Bit će to, zapravo, skup normi koje će poduzetnici moći ili ih neće morati primjenjivati, a potrošač će unaprijed znati koji su mu se od trgovaca i poslovnih subjekata pridružili, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.