Skupina od 68 imama u Bahreinu pismom se obratilo kralju Hamadu bin Issi bin Salmanu al-Khalifi prosvjedujući protiv gradnje katoličke katedrale u toj zemlji, koja bi trebala postati najveća kršćanska crkvena građevina u Perzijskom zaljevu.
Kako u četvrtak piše njemački list Sueddeutsche Zeitung, katedrala u Bahreinu trebala bi biti središte Katoličke crkve na arapskom poluotoku. Radikalni muslimani pokrenuli su međutim val prosvjeda, jer u gradnji katedrale vide skrnavljenje arapskog tla i napuštanje vlastite kulturne tradicije.
Vladar zemlje u kojoj se od 2011. povremeno javljaju nemiri, ostaje čvrst u odluci da dopusti gradnju, koja je za njega 'dokaz religiozne i kulturne otvorenosti Bahraina'.
Vatikan namjerava, piše njemački list, kompleks u Bahreinu učiniti regionalnim crkvenim središtem u kojemu bi bila smještena apostolska nuncijatura za Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein i Kuvajt.
Zemlje perzijskog zaljeva izrazito su muslimanske, ali u njima živi sve veći broj kršćana koji ondje privremeno rade.
'Tko kaže da je crkva mjesto slavljenja Boga, taj je napustio pravu vjeru', poručio je propovjednik Adel Hassan al Hamad u propovijedi u prošli petak. Kralj smije podupirati samo islam, koji je 'vrijedniji' od kršćanstva, tvrdi imam.
Vlasti su zbog toga istjerale al Hamada iz njegove džamije, ali su mu ubrzo dopustile povratak nakon prosvjeda drugih imama i potpore što je za njega organizirana na internetu.
Kraljevska kuća međutim i dalje ostaje pri odluci da se katedrala izgradi, a sama je darovala zemljište na kojemu će se ona graditi.
Sunitska kraljevska obitelj u Bahreinu izložena je kritikama šijita koji traže političke reforme, a sad je na meti i radikalnih sunitskih imama koji se protive gradnji katedrale.
Demografske promjene međutim stvaraju potrebu nove političke orijentacije. Domaće stanovništvo u državama u Perzijskom zaljevu isključivo je sunitsko ili šijitsko, dakle muslimansko. Te su države međutim prisiljene uvoziti radnu snagu iz inozemstva. Među inozemnim radnicima veliki je broj kršćana iz Filipina, Indije i Egipta.
Od svih država u Perzijskome zaljevu, Saudijska Arabija ima najstrože propise kad je riječ o vjerskim slobodama i ne dopušta gradnju crkava, čak je zabranjeno pokazivanje raspela i drugih kršćanskih simbola. U drugim državama zaljeva vlada nešto veća tolerancija, a osim Bahreina i Katar je dopustio gradnju katedrale za inozemne radnike.
