Plenković je na početku kazao da će za dva tjedna ponovno posjetiti Albaniju. 'Drago mi je da je danas s nama uz ministre i ovdje bila zastupnica u Saboru Ermina Lekaj Prljaskaj, koja je predstavnica albanske manjine', dodao je.

'Naši odnosi su kvalitetni i prijateljski', dodao je Plenković i kazao da RH pruža Albaniji podršku na putu prema EU.

'Mi smo jedna od onih zemalja koje zagovaraju europski put Albanije, a današnji sporazum u području socijalne politike i zdravstva dodatni su dio mozaika razgranatosti odnosa naših dviju zemalja', kazao je Plenković.

Neke od tema, napomenuo je Plenković, bili su trgovinska razmjena među dvije države, ali i regionalna suradnja. 'Razgovarati ćemo o situaciji u regiji, sigurnosnoj situaciji i gospodarskom napretku', poručio je Plenković.

'Želim iskreno iskazati zadovoljstvo o zahvalnost na gostoprimstvu. Hvala nam na pozitivnom dugu koji unosite u odnos, iz kojeg stalno učimo. Hrvatska je primjer i izvor nadahnuća i ohrabrivanja u našem postupku napretka prema EU. Hrvatska je jedan primjer uspjeha', nahvalio je Rama.

'Imali smo puno koristi od Hrvatske u smislu pomoći oko izravnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, ali želimo iskoristiti iskustva Hrvatske na drugim područjima', dodao je.

Naglasio je da Albanija i Hrvatska imaju usuglašene stavove oko ruske agresije na Ukrajinu, ali i uspostavljanju sigurnije regije u svakom smislu.

Jedna od tema novinarskih pitanje je bila i situacija u regiji, točnije situacija na Kosovu i napad u Banjskoj.

'Albanija po prvi puta u posljednjih 10 godina je odlučila da se ne uskladi s izjavom koja se odnosi na vanjsku politiku EU, a to je izjava koja je uslijedila nakon sastanka dvoje lidera Srbije i Kosova u Bruxellesu. Mi smo izrazili mogućnost da se ne uskladimo s izjavom, ne sa samim sadržajem. Ali taj izjava u tom trenutku kada je bilo neophodno da se čuje jasan stav prema Srbiji vezano uz dešavanja, nismo je mogli podržati. Smatramo da ubojstvo policijskog službenika Kosova od strane kriminalne skupine, koja je bila do zuba naoružana, nosila vojne odore i dan žalosti koji je Srbija proglasila su neopravdani, neprihvatljivi i moraju se osuditi na svim razinama. Proglašenje dana žalosti, kojime su se te osobe proglasile herojima, je jednako teško koliko i sam napad i samo ubojstvo. Žalimo zbog takvih događanja i to će unazaditi postupak normalizacije odnosa. Nije prihvatljivo da jedna naoružana skupina oduzme život policijskog službenika i onda 'uživa' najvišu moguću počast zemlje kojoj pripadaju', kazao je albanski premijer, dodavši da da je jedini put naprijed - put dijaloga.

'Hrvatska snažno osuđuje ovo ubojstvo. To ej bila unaprijed planirana akcija. Smatramo da je ovakav ozbilja incident signal da postoje snage koje žele destabilizirat situaciju na Kosovu, situaciju u regiji. Reakcija međunarodne zajednice treba biti jasna i čvrsta, podržati insititucije Kosova i učiniti maksimalan napor da se dogodi ikakva eskalacija', dodao je premijer Plenković.

'To se odnosi na moguće mjere koje EK može samostalno donositi, i to se odnosi na određene programe', osvrnuo se na pitanje eventualnih sankcija Srbiji.. Prema pisanju srbijanskih medija, sedam je članica EU zatražilo 'kaznene mjere protiv Beograda 'zbog ohrabrivanja terorističkih akcija na teritoriju nezavisne zemlje.'

Govoreći dodatno o tim 'mjerama', Plenković je kazao da je na Lajčaku i Borrellu da podnesu prijedlog. 'Ovakav potez ne može ostati bez odgovorea. Proglašavanje Dana žalosti za tri terorista je neprihvatljivo i nije nam drago da se taj potez povukao. Siguran sam da će u sljedećim danima, kada se napravi detaljan analiza, stići prijedlog', dodao je Plenković.

'Imamo zločin u ubojstvo policajca i heroizaciju onih koji su počinili ubojstvo. Iz kriminalističkog gledišta bi mogli istragom dobiti neki novi moment, ali s obzirom na politički moment i stav jedne države, to je sasvim dovoljno da se barem minimalno one mjere koje je Komisija poduzela bez konsenzusa sa članicama bi se trebale odmah poduzeti i primjeniti bez gubljenja vremena', kazao je Rama.