Plenković se na početku osvrnuo na poplave. 'Uslijed obilnih oborina suočeni smo proteklih dana s rekordnim vodenim valom i vodostajima Hrvatske i to zbog jakih kiša, brzog podizanja razine, povišenog vodostaja rijeka i njihovog izlijevanja u situaciji da su na snazi mjere od poplava u nizu županija.', kazao je Plenković i zahvalio svim službama.

'Jučer smo bili u Karlovcu, održali sastanak gdje su mobilizirane sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti te je pružena pomoć svima koji su u ugroženim područjima. Najbitnije je u ovom trenutku da nema žrtava, a to su u mnogim situacijama rekordni vodostaju. U Italiji je poginulo 13 ljudi i 20 tisuća je evakuirano. Iz te optike smo u boljoj poziciji, ali treba nastaviti sa svim mjerama kako bi se obranili do poplava', dodao je premijer.

'Ovako ekstremne oborine su neobične za ovo doba godine. To je znak sve bržih klimatskih promjena i donose nam više suša, požara i poplava. Bit će toga sv više u budućnosti. Morat ćemo se još sustavnije pripremati i činiti mudre korake koji u prošlosti nisu bili poduzimani, i kada je riječ o prostornom planiranju, biranju lokacija gdje ljudi grade kuće', kazao je Plenković te najavio pomoć stradalim županijama.

Plenković se osvrnuo i na mjesta koja je posjetio u proteklih tjedan dana poput Dubrovačko-neretvanske županije, solarne elektrane u Obrovcu.

Govorio je i o obnovi nakon potresa. 'Samo ću spomenuti da smo u potpunosti absorbirali sredstva kada je riječ o Fondu solidarnosti za petrinjski potres, dakle 319 milijuna eura, te da smo sad već i preko toga. A isto će se dogoditi i sa sredstvima za zagrebački potres, danas smo preko 930 milijuna eura. Krenula je i započela primopredaja državnih stanova koji su uređeni i opremljeni za privremeno stanbeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, 134 stana bit će dodijeljena u pet županija i nastavljaju se sve aktivnosti koje su usmjerene na izgradnju zamjenskih kuća na području zamjenske kuće', rekao je premijer.

Podsjetio je i na obljetnicu Bleiburga. 'Za razliku od zapadne Europe gdje je svibanj ’45. postao simbol poraza nacizma i uspostave demokracije nakon strahota holokausta, u Hrvatskoj je u tom mjesecu nažalost došlo do masovnih komunističkih poratnih zločina te je došlo do velikih tragedija za hrvatski narod gdje su mnogi pobijeni bez suda, pokapani bez groba a tisuće razoružanih vojnika i civila nikad nije nađen. To je i do danas velika trauma za brojne hrvatske obitelji i o tome moramo voditi računa, vjerujući u načela da jedno zlo ne može poništiti drugo, nego mu se samo može pribrojiti. Tako ni osuda komunističkih zločina ni na koji način ne relativizira fašističke, naprotiv. Samo odbacivanjem i osudom zločinačkog naslijeđa svih totalitarizama možemo graditi bolju i demokratsku Europu', kazao je Plenković.

Tjedan je bio važan, dodao je, i za ekonomsku situaciju. 'EK je povećala svoje ranije procjene na rast od 1,6 posto BDP-a. Revidirala je prognoze i europska banka za obnovu i razvoj. Vidjeli ste Moody's. To govori o visokom stupnju povjerenja o kredibilitetu Hrvatske', kazao je Plenković.

Govorio je o sastanku ministra Šime Erlića s gradonačelnicima 22 grada. 'Kako pomoći središtima županija s izdašnim sredstvima u kontekstu dviju tranzicija. Riječ je o 680 milijuna eura predviđeno za najveće gradove. Ovo govorim jer politka i retorika da naša vlada nešto oduzima ili da radi protiv velikih gradova je toliko promašena i može jedino biti zlonamjerni spin', dodao je Plenković.

Najavio je gradnju centra za potrebe razvoja edukacije sportaša i trenera u Velikoj Gorici. 'Danas ćemo donijeti jednu važnu odluku koja je bitna ne samo za grad Veliku Goricu, nego i za hrvatski sport, za nogomet. Dakle, rješavamo pitanje darovanja nekretnina gradu Velikoj Gorici, a u svrhu izgradnje velikog centra za potrebe razvoja edukacije sportaša, trenera i svu logistiku koju će onda poduzimati grad Velika Gorica u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom. Zahvaljujem ministrici Brnjac, ministru Bačiću koji su vrlo učinkovito radili na cijelom ovom procesu', kaže Plenković.

Najavio je i rebalans proračuna koji će biti predložen na vladi. 'Njega donosimo kako bismo prilagodili proračun novim okolnostima, i u pogledu procjene prihoda i novih rashoda. Cilj je da ispunimo obveze koje smo politički definirali - to je indeksacija mirovina, sredstva za sustav socijalne skrbi, za obnovu stradalih područja', kazao je.

Detaljnije je o poplavama govorio potpredsjednik Vlade Tomo Medved, kazavši da su na 20 vodotoka na snazi aktivne mjere obrane od poplava. 'Uspješnom koordinacijom tijela, stožera i snaga obranjen je Karlovac od poplava. Kako bi dočarali razmjere oborina, od 14. do 18. svibnja na provedbi mjera obrane od poplave sudjelovalo je više od 2000 ljudi u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji', kazao je Medved.

'Posebnu pozornost obratit ćemo na potresno područje u narednim danima', dodao je Medved.

'Naš sustav obrane od poplava je dobro postavljen gdje imamo velike prirodne retencije', poručio je šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković. 'Vodostaj u Hrvatskoj Kostajnici je pao za pola metra i ukinuto je izvanredno stanje obrane od poplava, prestaje potreba i za nazočnošu HV-a. Očekujemo i da će Korana i Kupa pasti za jedan metar i da će doći do ukidanja izvanrednog stanja. snage ćemo prebaciti na područje Sisak i Petrinje', kazao je.

'Vodostaj u Farkašiću je 976 centimetara. Moramo uzeti u obzira da su nasipi na tom području stradali. Mjere nećemo moći obustaviti ni opadanjem vodostaja. Iduća dva do tri dana su nam kritični', govorio je o pritisku na Petrinju i Sisak.

Rebalans proračuna

O rebalansu proračuna govorio je ministar financija Marko Primorac. 'Novim planom proračuna očekuju se prihodi i 26,6 milijardi eura. To je 1,7 milijardi eura više od planiranog proračuna. Rashodi se povećavaju za 1,4 milijarde eura. Ovaj rebalans nije rezultat izvanrednih okolnosti, nego ga donosimo iz tehničkih razoga', kazao je Primorac.

Veći prihodi, pojasnio je, dolaze od dodatnih prihoda od poreza, prihoda od doprinosa, imovine i pomoći.

'Ukupan manjak će biti 1,5 milijardi kad govorimo o proračunu središnje države, manjak općeg proračuna je 1,4 milijarde eura', govorio je Primorac o deficitu.

'Sve će ovo utjecati na smanjenje javnog duga, očekujemo udio javnog duga u BDP-a smanjiti na 62,6 posto BDP-a', kazao je Primorac.

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. godini trebala usporiti na 6,6%, sa 10,8% u prošloj godini.