Plenković je najavio je da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna proračunski prihodi povećavaju za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna, pa će projicirani proračunski deficit biti povećan s prvotno planiranih 2,6 na 2,8 posto.

Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva, naveo je Plenković na početku sjednice Vlade, na čijem rasporedu je, među ostalim, prijedlog rebalansa proračuna za 2022. godinu.

Kako je istaknuo, u ovoj godini sada prognoziraju realni rast BDP-a od 3 posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Podsjetio je i da Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto, čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu.

Po njegovim riječima, izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godini, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna.

Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, prije svega kroz smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, kao i ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je Plenković.

Ukupni rashodi proračuna, pak, povećavaju se za 10,9 milijardi kuna, odnosno rebalansom se planiraju u visini od 184,7 milijardi kuna.

Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina, izjavio je premijer.

Rashode obilježavaju i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu, primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja 2022. te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata, naveo je Plenković.

Naglasio je da će nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3-postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto, određenih mastriškim kriterijima. Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 

Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.