'Moja poruka hrvatskim građanima je jasna: molim vas, izađite na izbore, to su važni izbori, posebice zato što su prvi, dajte svoj glas kandidatima ...od kojih očekujete da će predstavljati vaše interese i istodobno se boriti za novu zajedničku Europu', rekao je Hannes Swoboda, bivši dugogodišnji izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, skupini hrvatskih novinara koji su boravili u studijskom posjetu Europskom parlamentu i imali priliku razgovarati s europarlamentarcima.

I Ivo Vajgl, slovenski parlamentarac, istaknuo je važnost izlaznosti na izbore. 'Treba izaći na izbore za Europski parlament jer u ovoj se kući odlučuje o gotovo 80 posto svih zakona po kojima živimo. To je važno mjesto za svaku državu i za Hrvatsku. To je moja vrlo ozbiljna i vrlo iskrena poruka hrvatskim biračima. Treba ići i birati jer inače će netko drugi birati za vas', poručio je Vajgl .

Uspoređujući današnji Europski parlament i onaj prije 20 godina, Swoboda je kazao da EP sada ima veće ovlasti.

'Mislim da je očito, posebice nakon Lisabonskog ugovora, da EP ima više ovlasti stoga na izborima ljudi trebaju misliti o tome da glasuju za ljude koji će ih dobro predstavljati, ne samo u raspravama nego u donošenju zakona, u odlukama koje donosi Europski parlament.'

Zastupnici Europskog parlamenta se slažu da je važno koje ljude građani biraju da ih zastupaju. Vajgl podsjeća da u načelu svi članovi EP-a imaju ista prava i isti status, ali ako zastupnik dolazi iz velike države, iz snažne stranke, onda ima više mogućnosti nego onaj koji dolazi iz manje stranke i manje države.

'Zato je toliko važno da u manjim državama stvarno biramo one koji imaju i taj individualan talent i znanje da se pored navedenih ograničavajućih principa ipak čuje njihov glas, uvažavaju njihove inicijative i da na taj način mogu djelovati učinkovitije i za svoju državu.'

Među karakteristike dobrog zastupnika Vajgl navodi i veliku pozitivnu energiju, budući da, kako kaže, u EP vlada pozitivno ozračje usmjereno da to da se čine dobre stvari, te komunikativnost, znanje općenito i znanje stranih jezika.

Vajglu nedostaje Ingrid Antičević Marinović

Međutim, Vajgl je pokazao razumijevanje za svoju hrvatsku kolegicu, saborsku zastupnicu Ingrid Antičević Marinović na koju su se hrvatski mediji obrušili zbog njezinog engleskog jezika nakon što je snimka jednog njezinog istupa u EP-u objavljena na YouTubeu. Na kraju se Antičević Marinović nije našla na listi za izbore za EP.

'...Što više jezika znaš to lakše komuniciraš sa svojim kolegama i stvaraš neku mrežu suglasnosti za one stvari za koje ih želiš pridobiti. Imao sam, ponavljam, razumijevanja za kolegicu Ingrid zato što mislim da ju je hrvatski tisak apsolutno preoštro tretirao jer većina parlamentaraca ovdje ne briljira baš u znanju svih jezika nego zna neki jezik. Mislim da znanje koje je Ingrid pokazala nije bilo ispod prosjeka i svi smo je dobro razumjeli kada je govorila.'

Trend izlaznosti na izbore za EP u zemaljama članicama EU-a je u padu, pa bi se moglo dogoditi da i u Hrvatskoj bude slab odaziv, posebice zbog opće apatije u društvu, a i činjenice da se samo mjesec dana kasnije održavaju lokalni izbori za koje se provode snažnije kampanje jer su, priznaju to i europski zastupnici, važniji političarima.

'Iskoristite građansku priliku'

Parlamentarka Doris Pack je izjavila da čak i u Njemačkoj odaziv nije vrlo velik te da su stoga spojili održavanje lokalnih i europskih izbora što u konačnici dovodi do većeg odaziva birača.

'Čak i u moj zemlji odaziv nije vrlo velik stoga smo mi, ali vi nažalost niste, spojili održavanje lokalnih i europskih izbora, što donosi veći odaziv, a to je u interesu svih: naroda, zemlje i mislim da bi to možda idućeg puta mogli i vi učiniti... Njemačka to čini i ima odaziv od više od 60 posto zbog činjenice da spaja lokalne i europske izbore', istaknula je Pack.

Supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska Gunnar Hoekmark smatra da je važan dobar odaziv na europskim izborima, ali da je još važnije da svaki građanin ima pravo glasovati. 'Važna stvar koja se tiče izbora je da ih imate, da imate priliku, da svaki građanin ima priliku glasovati za onoga za koga želi da ga predstavlja. Ako ste nezadovoljni, drugi put možete izabrati nekog drugog. Što više ljudi shvati da glasovanje na izborima za europski parlament čini razliku, više su motivirani za izlazak na izbore.'

Europski zastupnici se slažu da je Hrvatska puno učinila i jako se promijenila tijekom dugotrajnog procesa pristupanja Europskoj uniji te izražavaju veliko zadovoljstvo zbog njezina ulaska u europsku obitelj 1. srpnja, ali ističu da time posao nije završen jer su reforme trajan proces.

'Ja ću biti jedna od najsretnijih kada Hrvatska 1. srpnja uđe u EU. Ja sam od 1989. godine pratila što se događa u Hrvatskoj, patila sam s njom, kritizirala je, pokušavala joj pomoći i sad vidim da su nastojanja svih sudionika u Hrvatskoj sada privedena kraju, dobrom kraju, a to je pristupanje EU. Hrvatska ulazi u EU, ali političari trebaju shvatiti da moraju nastaviti svoj posao po svim pitanjima važnim za EU', naglasila je Pack.

Hoekmark smatra da će ulazak Hrvatske u EU 'dati krila' zemljama u regiji jer će shvatiti da će i njima biti otvorena vrata europske obitelji ako provedu reforme, a s njim se slaže i Swoboda.

Međutim, Swoboda upozorava da jednom kada se zemlja pridruži Uniji dolazi do opuštanja te da se stoga treba vršiti pritisak na sve vlade da nastave s reformama. 'Borba protiv korupcije je svakodnevna borba u svim našim zemljama, kao i borba za transparentnost, otvorenost. Europa takva kakva jest nije optimum, nije konačna faza, nije raj. Još uvijek ima puno stvari koje treba napraviti i promijeniti.'

Hrvatska regionalna uloga

Ipak, ističe da je Hrvatska danas 'moderna zemlja i to je razlog zašto trebamo pozdraviti njezin ulazak u EU'.

'Vi ste napravili svoju zadaću, ali to ne znači da se sada možete opustiti, to je trajan proces. Da, 1. srpnja postat ćete članicom, ali ima još puno problema: borba protiv korupcije, razvoj gospodarstva, odnosi sa susjedima...', smatra Libor Rouček, izvjestitelj EP-a za Hrvatsku.

Europarlamentarci se slažu da Hrvatska ima priliku odigrati važnu ulogu u regiji jugoistočne Europe.

'Bilo bi dobro da budete glas drugih, da pomognete svojim susjedima. To je u interesu Hrvatske, ali također i Srbije, BiH, Crne Gore, Albanije i Makedonije da uđu u EU. Nije ni u čijem interesu da se nakon ulaska Hrvatske stvori crna rupa na njezinim istočnim granicama', rekao je Rouček.

Vajgl smatra da tu Hrvatska treba biti oprezna jer je 'težnja za regionalnim liderstvom suvišna i nije baš europska'.

'Zato mislim da mi svi moramo biti svjesni toga da samo u suradnji, ravnopravnoj suradnji sa svojim susjedima koji su u našem okruženju, našoj regiji, možemo ostvariti tu dodatnu vrijednost, a ne na način da sami sebe vidimo kao nekog ekskluzivnog lidera.'