Iznadprosječna toplina ovogodišnjeg prosinca nastavlja se sve do Božića, a ni poslije neće biti dugotrajne velike hladnoće. No, temperatura će se sigurno sniziti, i to toliko da će se u gorju ujutro na blagdan sv. Stjepana vrlo vjerojatno mjeriti i snježni pokrivač, barem ponegdje. Mogućnost, ne mala, postoji čak i za unutrašnjost Dalmacije, gdje je to u ovom dijelu godine prilično rijedak događaj. U Kninu se, na meteorološkoj postaji DHMZ-a (meteo.hr) u posljednjih 65 godina snježni pokrivač, 26. prosinca, mjerio samo tri godine, posljednji put 1970., kada ga je bilo i na Božić, jedini put, a na Badnjak te godine i još 2001.

Snježni Božić u nizinama svake četvrte

U nizinskom dijelu Hrvatske snježni pokrivač na Badnjak i Božić nije jako česta pojava. Čak ni padanje snijega, bez zadržavanja na tlu. Na zagrebačkome Griču je u posljednjih 120 godina, koliko postoje podaci visine snježnog pokrivača isti na Božićno jutro izmjeren samo 28 godina, a jutro poslije - 30 godine. Moglo bi se reći: 'Svake četvrte', ali u prosjeku, naravno. Pravilnosti nema. Posljednji je put izmjeren 2007. godine, piše Vakula u Meteo kutku

U Gospiću zamalo pa svake druge

Za razliku od sjevernih kontinentalnih krajeva, snijeg u gorskoj Hrvatskoj, naravno, pada i zadržava se češće. U Gospiću, primjerice, od 1924. godine na Badnjak ujutro snježni pokrivač na tlu bio je u 45% godina, na Božić 43%, dan poslije još malo manje. Visina snježnog pokrivača na Badnjak je bila 57 cm, na Božić 59 – oboje 1963. godine, a posljednji je put snijeg u te dane bio na tlu 2011.

Snijeg voli brijeg!

Na Zavižanu ga je bilo i prošle godine, a i gotovo svih ostalih u povijesti mjerenja od 1953. Ali ne baš svih! Na Badnjak ga nije bilo 1958., na Božić 2010. i 1953, kada je izostao i na sv. Stjepana, kao i 1989. i 2009., a ni u jednom od spomenuta 3 dana nije bilo snijega na tlu na Zavižanu samo 1954. godine. Donedavno je postojala mogućnost da se ta povijest ponovi ove godine, ali posljednje prognoze daju relativno veliku vjerojatnost padanja snijega, i njegova zadržavanja na tlu, potkraj Božića, te posebice u noći poslije.

Snijeg i na moru

I u Zavižanu nedalekom Senju je na Badnjak 1961. godine izmjeren snježni pokrivač od 2 cm, kao i u Zadru 1970. U Rijeci pak, iako je snijega bilo povremeno tijekom prosinca, 18. 12. 2010. godine čak i 14 cm, pa čak i u studenome – 4. 11. 1980. 8 cm, na Badnjak i Božić do sada još nije izmjeren.

Iz svega navedenoga ne može se zaključiti kako je bijeli Božić česta pojava u većini Hrvatske. Zapravo je u najnaseljenijim područjima relativno rijedak. Stoga se mnogobrojne želje o bijelom Božiću ne ostvaruju često. A kad se ipak ostvare, dugo se pamte, i o tome se priča i piše, kao da je redovita pojava, ističe Vakula u svom Meteo kutku