'Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991. - 2020. godina su uglavnom od 4 do 6 °C na Jadranu, te od 6 °C do čak 8 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske', navodi Zoran Vakula u analizi za HRT koji ističe da su svi dani u mjesecu u gotovo svim mjestima bili su barem malo topliji od prosječnih!?

Pritom je u većini Hrvatske zabilježen manjak oborine u odnosu na prosjek, ponegdje i znatan, osim na sjevernom Jadranu i dijelu Gorskog kotara, gdje je veljača imala i za oko 80 % veću količinu oborine od proječne.

Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno ostupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća, iznosi podatke Vakula.

Odstupanja od prosjeka su većinom od 3 do 5 °C.

Meteorolog je naveo i dodatnu zanimljivost - na Zavižanu je ovo bila 1. zima s pozitivnom srednjom temperaturom zraka! Do sada je najviša bila 0,0 °C - 2013./2014. godine, a sada je +0,4 °C.

Dugoročne prognoze za ožujak, navodi Vakula, i dalje su postojane u postojanju prilično velike vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja.

Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine. Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja.

'Uostalom, ožujak je poznat po promjenjivosti - odtud i pučka izreka "Ožujak - luđak." - kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime, te kako 'mora doći do znatnijeg zahladnjenja' koje bi barem malo 'izjednačilo' ovu toplinu zimskih mjeseci - valja se prisjetiti, i zbog spoznaja posljedica pojave jačeg mraza, čak i snijega - nadati se, da će nam ovogodišnji ožujak biti poput onih koji su uslijedili nakon dosadašnjih jako toplih veljača' navodi Vakula.

Primjerice, 2014. godine, dodaje, - unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka - i ožujak je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo 'blage'.

I stoga je naglasio je da, 'sigurne prognoze' ne postoje.

'I ne samo za ožujak, nego i za cijelo proljeće i ljeto, u dugoročnim prognostičkim izračunima postoji umjerena do velika vjerojatnost - štoviše, većinom čak i veća od 80 % - da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine! Naravno, prognoze mjesečnih i sezonskih količina oborine su manje pouzdane. Ostvare li trenutačne, tijekom proljeća su još i moguće lokalno znatnije količine na mjesečnom nivou, ali u ljetnim mjesecima povećana je vjerojatnost za sušu', zaključuje Vakula.