Pokazalo se da ljeta i zime imaju veća odstupanja u temperaturama nego proljeća i jeseni. No ovaj će svibanj biti među deset najtoplijih u povijesti mjerenja. U Zagrebu će, na primjer, ovaj mjesec biti četvrti po broju dana s temperaturama višima od 29 stupnjeva Celzijevih, ove godine bilo ih je šest, a više ih je bilo još samo 1958.

No događaju se, napomenuo je, i valovi hladnog zraka kakav ćemo imati i ovog vikenda. Kontinentalni dio Hrvatske suočit će se nakratko s povratkom u jesen s temperaturama do maksimalno 18 ili 19 stupnjeva, kazao je i dodao da ćemo se s vrućih 30 stupnjeva Celzijevih strmoglaviti za oko 15 stupnjeva, što je šok za organizam.

"Nakon toga slijedi povratak visokih temperatura pa je moguće da budu i više od 30 stupnjeva", najavio je. Toplinski valovi djeluju na zdravlje, a mogu izazvati i smrt.

Usporedba podataka iz medicine i meteorologije pokazala je da pojedini pragovi temperatura povećavaju vjerojatnost od toplinskog stresa organizma, što opet ovisi od područja do područja. U Kninu su se, na primjer, ljudi navikli na visoke temperature od 37 stupnjeva Celzijevih pa ih bolje podnose nego primjerice u Zagrebu. Za svako područje postoje posebni pragovi. I vlaga igra ulogu, pa što je veća sparina, to je ljudima neugodnije. Na osjet ugode uz temperaturu i vlagu utječe i vjetar.

Kakvo nas ljeto očekuje?

'Prema svim pokazateljima, vjerojatno će i ovo ljeto biti iznadprosječno toplo, odnosno vruće. Vjerojatnost da će temperatura zraka u dijelovima Hrvatske biti viša od prosjeka kreće se od 98 do 100 posto. Ovo će biti jedno od vrućih ljeta', rekao je Vakula. To ne znači, pojasnio je, da neće biti i hladnijih valova poput ovog koji dolazi ovog vikenda, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.