S ulaskom Hrvatske u EU otvara se i mogućnost 'normalnijih' odnosa Slovenije i Hrvatske iako dosadašnja bilanca nije obećavajuća jer su oni jako varirali, a dvije susjedne države nisu od stjecanja samostalnosti znale same riješiti otvorena pitanja, konstatira s dosta skepse ljubljansko "Delo" u vanjskopolitičkom komentaru od ponedjeljka
'Hrvatsko članstvo u EU otvara novo poglavlje i za Sloveniju koja više nije jedina država s prostora nekadašnje SFRJ koja je dio EU. Slovenija više neće nastupati s privilegirane pozicije članstva, Hrvatska je sada jednakovrijedna partnerica. Postoji nada da će odnosi biti solidniji iako rezime 20 godina odnosa nije baš obećavajući', navodi vodeći slovenski list.
Nakon problema vezanih uz štediše Ljubljanske banke slovenski je parlament hrvatski pristupni sporazum s EU-om izglasovao bez ijednog glasa protiv, no pitanje je 'koliko je to bilo iskreno, a koliko prizor namijenjen europskom gledateljstvu', pita se komentatorica Saša Vidmajer.
Ona navodi da su odnosi Slovenije i Hrvatske u proteklih dvadesetak godina, zbog prijepora koje same nisu znale riješiti, varirali do ekstrema te da su ih političari koristili za unutarnjopolitičke svrhe.
'Odnosi su bili lišeni svake normalnosti i njihali između oba ekstrema, ljubavi i mržnje, ultimatuma i blokada s jedne, te prividne naklonjenosti i sloge s druge strane, a dvije susjedne države među kojima bi savezništvo moralo biti nešto normalno zaoštravale su spor do vrhunca', ocjenjuje kritično komentatorica 'Dela'.
Pri tome navodi da su za taj konfliktan odnos bili odgovorni 'infantilni' političari koji su razgovore o otvorenim pitanjima poput graničnog prijepora 'pretvarali u spektakl', a odnose Ljubljane i Zagreba 'beskonačno iscrpljivale' teme koje su druge susjedne države znale rješavati.
'U vrijeme kad su se zatvarala mnogo teža pitanja među susjednim državama u istočnoj Europi ni Ljubljana ni Zagreb nisu bili spremni ništa žrtvovati na oltar rješenja spora. Vlade svih boja koristile su granično pitanje za unutarnjopolitičku trgovinu', navodi komentatorica, dodajući da za to nije imao snage niti pokojni premijer Janez Drnovšek.
On je, navodi Vidmajer, došao najbliže rješenju graničnog prijepora s Hrvatskom i jedini je na slovenskoj strani znao 'obuzdavati nacionalizam', ali je s druge strane devedesetih godina 'podcijenio' važnost rješenja graničnog prijepora te je njegova aktivnost da se riješi krenula 'prekasno'.
'Sada kad je i Hrvatska u Europskoj uniji bit će zanimljivo promatrati kako će se snalaziti dvije susjedne države koje nikad nisu ništa znale riješiti same, kakav će biti njihov bilateralni odnos u EU-u kao nadnacionalnoj integraciji', navodi Vidmajer.
Zbog ekonomske krize i stanja u sadašnjoj Europskoj uniji Europa, navodi Vidmajer, više nije 'prostor blagostanja i vladavine prava', zbog krize je sve više restrikcija, štednje, navodi Vidmajer. Ona dodaje da je zbog toga pogled Hrvata na EU danas drukčiji od onoga koji su imali Slovenci kad je njihova država 2004. godine pristupila EU-u u najvećem valu proširenja te integracije.
Zato, navodi Vidmajer, nema razloga da Hrvatska sada kao članica EU prema drugim državama u regiji koje reflektiraju na članstvo demonstrira 'narcisoidnu identifikaciju s EU-om u odnosu na Balkan', onu 'koju je u odnosu prema Hrvatskoj pokazivala Slovenija'. U Hrvatskoj koja je u EU ušla skoro 10 godina nakon Slovenije, te poslije Bugarske i Rumunjske, navodi komentatorica, oko EU-a nema euforije nego dosta skepse, o čemu je posvjedočio mali i izlazak Hrvata na prve izbore za Europski parlament. No, Hrvatska nije ni imala drugog izbora jer EU nema prave alternative - koja bi europska zemlja danas htjela biti sama, poentira 'Delo'.
