Zvuk motornih pila, već danima odjekuje Osijekom. Sanira se šteta nastala olujnim nevremenom koje je gradu vratilo izgled gotovo onom izbombardiranom tijekom rata. Orkanski vjetar i kiša, u ponedjeljak i utorak, poharali su krovove obiteljskih kuća, KBC odjela pedijatrije najviše, ali i drugih odjela, i trgovačkih centara. Granje i drveće je padalo na cestu, parkirane automobile, a voda je nadirala u podrume i na prometnice koje su zbog toga bile potpuno blokirane.

Telefoni dežurnih službi nisu prestajali zvoniti. Tisuće građana i građanki zvalo je uznemireno i u strahu za život i imovinu. Na nogama su bile sve raspoložive vatrogasne snage iz Osijeka i okolice.

Kompletnoj osječkoj vatrogasnoj postrojbi na terenu su se pridružile još čepinska, valpovačka, belišćanska. Preko 500 vatrogasaca uklanjalo je stabla, ispumpavalo vodu i pomagalo u saniranju srušenih krovova.

Činilo se kao smak svijeta, kažu Osječani još u šoku od olujnog nevremena dok čiste dvorišta i uklanjaju srušena stabla.

Štete bi mogle dosegnuti četvrt milijarde kuna

Štete se prebrojavaju, a procjenjuju se za Osječko-baranjsku županiju na 190 milijuna kuna, iako se pretpostavlja da će konačna brojka biti oko 250 milijuna kuna. Najviše su pogođeni poljoprivrednici i vinogradari.

'Stradali su svi usjevi, a kukuruz je maksimalno uništen', kaže Petar Pranjić, predsjednik Udruge Baranjska brazda i izvoznik pšenice i ječma za Bliski istok.

'To u životu nisam vidio, a vjerujte mi, doživio sam puno oluja. Led je bio veličine teniskih loptica. Za vrijeme oluje zatekao sam se u voćnjaku jer sam išao po kamion višanja. Morao sam kamion vezati za drvo', priča Pranjić.

Iako uzgajivačima ratarskih kultura osiguravajuća društva nude osiguranje, malo tko se na to odlučuje jer često rizici nisu adekvatno pokriveni pa štetu malo tko može naplatiti. Ratari su bijesni jer trpe veliku štetu, a zaštite nema, iako bi se ona prema Zakonu o obrani od tuče trebala provoditi.

'Kao iskusni raketar, mogu slobodno reći da se od ovog nevremena moglo obraniti. A zašto nije? Problem je u Državnom hidrometeorološkom zavodu koji se maćehinski odnosi prema svim raketarima Hrvatske. O svim malverzacijama smo prije tri godine obavijestili USKOK, međutim do današnjeg dana nije ništa poduzeto', kaže Josip Salatko, potpredsjednik Udruge raketara Hrvatske.

Iako je Zavod napravio istraživanje koje je pokazalo da se za svaku uloženu kunu smanjuje šteta od tuče za 20 kuna, kažu u Udruzi raketara Hrvatske, i dalje se ne izdvaja novac za nabavku raketa već se obnavlja građevinska infrastruktura posredstvom brojnih privatnih tvrtki.

'To je ništa drugo nego čisti kriminal. Iz dokumentacije koju smo predali USKOK-u, vidljivo je da su pokradene 104 tisuće eura, samo uvozom raketa iz Crne Gore', kaže Salatko i tvrdi da se radi o raketama upitne kvalitete.

'Dovezli su nam stare rakete, istekao im je rok upotrebe...'

Po njegovim riječima, ove godine, kao i prošle, nije nabavljena ni jedna nova raketa, a sredstva su potrošena.

'Pretprošle godine, na početku sezone u svibnju su dovezli stare rakete kojima je isticao rok upotrebe, a onda su usred sezone sve rakete povukli i dovezli druge. Zamislite koji su to troškovi', kaže Salatko.

Na sve nepravilnosti Salatko je upozorio i novoimenovanu ravnateljicu Državnog hidrometeorološkog zavoda Natašu Strelec Mahović uputivši joj otvoreno pismo. U njemu tvrdi da činjenice govore o tome da se sve poduzima kako bi se tiho ugasila obrana od tuče.

'Iz godine u godinu progresivno se smanjuje broj raketa raspoloživih za operativu,namjerno se zapušta oprema Radarskih centara i lansirnih postaja koje često otkazuju. Vozila kojima se prevoze opasni tereti (rakete i otopina) nemaju potrebne certifikate i predstavljaju potencijalnu opasnost za vozače i okolinu. Kadrovska struktura takozvanih stručnih ekipa na RC-u sve je lošija, a nedostatak zaposlenika se popunjava Student servisom i Dekrom, stoji u njihovom otvorenom pismu.

U pismu ukazuje još i mali broj raketa čije je popunjavanje nakon ispaljivanja na svim lansirnim rampama preskupo a mogu se skladištiti na priručnim skladištima koja su u protekle dvije tri godine napravljena prema zahtjevima MUP-a te time izbjeći trošak dovoza sa središnjeg skladišta.

No prema podacima o javnoj nabavi, na skladištu raketa ne nedostaje jer je Državni hidrometeorološki zavod u protekle dvije godine nabavio raketa za nešto manje od 13 milijuna kuna. Prema tvrdnjama raketara te rakete do njih nisu stigle.