'Pravni spor Vatikana i Hrvatske ne može se dogoditi jer Sveta Stolica nije strana u sporu niti može upravljati imovinom neke župe ili biskupije', prokomentirao je Mirko Klarić s Pravnog fakulteta u Splitu mogućnost otvaranja spora hrvatske države i Vatikana
Strana u sporu, koji bi se eventualno mogao otvoriti nakon poništavanja rješenja iz 90-ih kojim je imovina samostana Dajla vraćena državi, može biti župa Dajla, odnosno župnik koji je po crkvenom pravu zastupa, no po mišljenju Mirka Klarića, mogućnost sudskog procesa je vrlo malo vjerojatna.
Imovina koja je vezana uz samostan Dajla, a koju su posjedovali talijanski benediktinci, konfiscirana je nakon Drugog svjetskog rata i na temelju Osimskih sporazuma između Italije i bivše Jugoslavije određeno je da će se za takvu imovinu platiti naknada štete. Benediktinci su već obeštećeni i svoje su pravo konzumirali', podsjeća Mirko Klarić.
Po njegovim spoznajama, benediktincima je, sukladno Osimskim sporazumima, talijanska država ponudila mogućnost naknade, no redovnici su odbili naknadu i odrekli se odštete u korist talijanske države. 'Kao pravni sljednici bivše države, Osimski sporazum naslijedili su Slovenija i Hrvatska, pa je imovina samostana Dajla temeljem tog dokumenta postala vlasništvo hrvatske države', dodao je Klarić.
Ukazujući na to da Vatikan uopće nije i ne može biti strana u sporu, navodi da bi eventualnu pravnu zaštitu pred upravnim sudom protiv ministrovog rješenja mogla koristiti samo župa Dajla kojoj je imovina vraćena 90-ih.
'Ne smije se pak ispustiti iz vida druga stvar. Svaka župa ili biskupija tretiraju se prema hrvatskim propisima, ali i sporazumu sa Svetom Stolicom, kao pravne osobe i na njih se primjenjuju pravni propisi RH koji jasno ukazuju na to tko ima pravo zastupati pravnu osobu i tko može raspolagati njezinom imovinom. Vatikan ne može raspolagati imovinom ni župe, ni biskupije, nego samo onaj tko im je na čelu kao ovlaštena osoba', pojašnjava dalje Klarić.
Sve je u 'slučaju Dajla' vraćeno u prijašnje stanje, no takvo se stanje ne može postići, jer je u međuvremenu dio zemljišta otuđen, odnosno prodan, pa će se stvoriti novi problemi. 'Biskupija je otuđila dio zemljišta, ali u dobroj vjeri, pa će onaj tko je kupio zemljište i dalje ostati njezin vlasnik. Time se biskupiji stvara obaveza naknade državi one vrijednosti imovine koja je otuđena i to će vjerojatno biti riješeno određenim kompenzacijama', napominje Klarić.
Ne otklanja, na kraju, mogućnost da bi se, kao oštećena strana u sporu, ipak mogli pojaviti talijanski benediktinci koji mogu tužiti Hrvatsku. 'Oni moraju dokazati da im Italija nije ponudila naknadu na temelju Osimskih sporazuma. Ako im je država ponudila to i oni su odbili naknadu, nemaju pravo tražiti povrat imovine', zaključio je Mirko Klarić.