Prema istraživanju provedenom od 18. do 21. kolovoza 54 posto odraslih osoba kazalo je kako bi konfederacijski spomenici 'trebali ostati u javnim prostorima' dok 27 posto kaže da bi ih 'trebalo ukloniti iz svih javnih prostora'. Daljnjih 19 posto kazalo je kako "ne zna" što učiniti sa spomenicima.

Odgovori u anketi bili su tijesno povezani s bojom kože i stranačkim preferencijama, pa su bijelci i pobornici republikanaca bili izrazito naklonjeni očuvanju spomenika dok su pripadnici manjina i poklonici Demokratske stranke bili za njihovo uklanjanje.

U gradovima širom SAD-a traju rasprave o sudbini stotina kipova, ploča i drugih spomenika Konfederaciji koja se zalagala za očuvanje ropstva. Neki su spomenici ove godine već uklonjeni u gradovima poput New Orleansa i Baltimorea.

Istraživanje je pokazalo i da je javnost podijeljena na pola oko smrtonosnog desničarskog skupa održanog u Charlottesvilleu u Virginiji povodom planova o uklanjanju statue konfederacijskog generala Roberta E. Leeja.

Skup su organizirali bijeli nacionalisti i privukao je članove Ku Klux Klana, neonaciste i poklonike bjelačke nadmoći kao i protuprosvjednike s druge strane političkog spektra. Skup je brzo rezultirao nasiljem i smrću 32-godišnje žene nakon što se vozilo zabilo u masu protuprosvjednika kojim je upravljao bivši učitelj zaražen nacističkom ideologijom. Dio sudionika oba bloka na skup je stigao opremljen palicama.

Donald Trump je podjednako okrivio obje strane što je izazvalo val osuda američkog predsjednika uključujući i iz njegove Republikanske stranke, pa je poslije reterirao osuđujući rasiste zbog nasilja.

Prema anketi 31 posto Amerikanaca dijeli prvotno Trumpovo mišljenje. Daljnjih 28 posto smatra da su poklonici bjelačke nadmoći bili agresivna strana a 10 posto okrivilo je protuprosvjednike. Preostalih 32 posto ili nije znalo koga bi okrivilo ili su smatrali da je netko treći kriv.