Bit će ovo prvi parlamentarni izbori na kojima će građani moći nekome dati preferirani glas, ističe Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u svojoj analizi, kao i to da je riječ o najkraćoj izbornoj kampanji dosad, uz vrlo polariziranu političku scenu na kojoj su stvorena dva snažna politička bloka. Desni drži Domoljubna koalicija, koju predvodi opozicijska Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a u njoj su i HSS, HSP AS, BUZ, ZDS, HDS, HSLS i HRAST, dok koaliciju lijeve sredine Hrvatska raste predvodi vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP) te su u njoj još HNS, AHSS, Zagorska stranka i Laburisti. Međutim politička polarizacija pretvorila se i u personalnu konfrontaciju lidera – HDZ-ova Tomislava Karamarka i SDP-ova Zorana Milanovića

Izborna kampanja - između uvreda i bez sadržaja

Izborna kampanja, zamijetili su i u IFIMES-u, protječe u znaku mnogobrojnih vrijeđanja, dezinformacija i brojnih osobnih napada, prvenstveno između dva vodeća politička bloka i njihovih personifikacija u Tomislavu Karamarku i Zoranu Milanoviću, a pored toga što je kampanja najkraća od svih dosad, vrlo je malo jasno artikuliranih političkih sadržaja i poruka.

Dajući kratak pregled programa dviju koalicija, iz IFIMES-a upozoravaju i na to da važnu ulogu mogu odigrati manje stranke kao što su Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB), Uspješna Hrvatska, Koalicija rada i solidarnosti, Živi zid, ORaH te zastupnici manjina. U izjednačenoj izbornoj utrci očekuje se vrlo tijesan izborni rezultat u odnosu dviju vodećih koalicija, čime na značenju dobivaju manje stranke ukoliko prijeđu izborni prag, a podsjećaju i na to da male stranke po običaju dolaze s velikim zahtjevima prilikom formiranja Vlade.

Kriminal i korupcija: Još uvijek rak-rana hrvatskog društva

Podsjeća IFIMES i na to da su kriminal i korupcija još uvijek rak-rana hrvatskog društva, a mediji i gospodarstvo samo djelomice slobodni. Kriminal i korupcija vezuju se čak i za najviše predstavnike države, što se odnosi na ljude koji su nekad obnašali najviše dužnosti u državi, poput predsjednika Vlade, potpredsjednika i pojedinih ministara koji se nalaze u sudskom postupku ili u zatvoru.

'Vlada premijera Ive Sanadera (HDZ), čiji je član bila aktualna predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), vjerojatno predstavlja najkorumpiraniju Vladu, u kojoj je sedam ministara, uključujući premijera Sanadera, optuženo za kaznena djela kriminala i korupcije', podsjećaju iz IFIMES-a i dodaju da je to 'još uvijek velika hipoteka i breme za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) u sadašnjoj izbornoj kampanji, jer se HDZ-u kao jedinoj političkoj stranci u Hrvatskoj sudi za korupciju'.

HDZ ne razumije antifašizam, a SDP radništvo

Također, razumijevanje antifašizma još uvijek predstavlja problem za dio hrvatskog društva, naime HDZ ga često ne razumije, zapazili su u IFIMES-u, jer 'kada bi ga razumjeli, bdjeli bi i čuvali antifašizam i njegovali antifašističku tradiciju, a ne bi pravili ispade koji se ponekad mogu ocijeniti kao neofašistički. S druge strane SDP se još uvijek nije profilirao kao glasnogovornik obespravljenih hrvatskih građana, a prije svega radništva'.

Pitaju se i iz IFIMES-a je li ugrožena sekularnost suvremene hrvatske države te smatraju da jest, i to 'kroz povlašten položaj Rimokatoličke crkve (RKC) u odnosu na druge crkve i vjerske zajednice, primjerice prije 1945. oduzeta je znatna imovina Židovima u Zagrebu i drugim privatnim vlasnicima, no dok je imovina gotovo u cijelosti vraćena RKC-u, Židovima i drugim skupinama još uvijek nije vraćena u cijelosti'.

Ugrožena sekularnost hrvatske države

Također, iz IFIMES-a upozoravaju da predstavnici RKC-a u svojim propovijedima daju smjernice građanima kako bi trebali glasovati na predstojećim izborima, odnosno za koga nikako ne bi trebali glasovati, sugerirajući da ne glasuju za lijevo orijentirane stranke. U međuvremenu Hrvatska, koja se nalazi pred ekonomskim krahom, sasvim sigurno ne može izvršavati enormne financijske obveze proistekle iz ugovora sa Svetom Stolicom, što zahtijeva redefiniranje potpisanog ugovora s Vatikanom.

Zanimljivo je da u IFIMES-u misle da potpora njemačke kancelarke Angele Merkel (CDU) i drugih prepoznatljivih europskih političara desne orijentacije (EPP) ne može pomoći HDZ-u, kao ni potpora europskih socijaldemokrata (S&D) SDP-u jer su izbori prvenstveno hrvatsko unutarnje političko pitanje.

Hrvatskoj prijeti bankrot?

Što se tiče ekonomskog stanja, upozoravaju i oni da je hrvatski javni dug premašio gornju dozvoljenu granicu iznad 80 posto GDP-a te podsjećaju kako analitičari upozoravaju da je Hrvatskoj potrebna Vlada koja nije ideološki opterećena lijevom ili desnom krajnosti, nego Vlada koja će osigurati opći društveni konsenzus za brojne prijeko potrebne reforme i koja će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije hrvatske države. S druge strane ističu da su povezivanje i suradnja različitih političkih subjekata u izvođenju Hrvatske iz ekonomske krize te postizanje ekonomskog prosperiteta i rješavanje nezaposlenosti mladih prostor u kojem predsjednica države, smatraju, može odigrati ključnu ulogu.

Redefiniranje, a ne manipuliranje domoljubljem

Smatraju i vrlo važnim to da nova Vlada radi na nacionalnoj pomirbi, koja vuče svoje korijene iz 2. svjetskog rata (1941-45), kao i pomirbi iz proteklog Domovinskog rata (1991-95), a upozoravaju da bi 'zakašnjelo provođenje lustracije u Hrvatskoj, 25 godina od uvođenja višestranačkog sustava, bilo štetno i vjerojatno zloupotrijebljeno za unutarnjopolitičke obračune. Pojedine političke opcije i pojedinci/kandidati tijekom kampanje pokušavaju manipulirati domoljubljem i zbog toga se opravdano postavlja pitanje redefiniranja uloge domoljublja u hrvatskom društvu s obzirom na to da je ono nerijetko bilo paravan za kriminal i pljačkanje društvene (državne) imovine'.

'Hrvatskoj je potrebna budućnost i konačno je došlo vrijeme da zaključi s periodom nacionalnog romantizma', a stručnjaci smatraju i da su joj potrebne ustavne promjene, no mišljenja se razilaze kada je u pitanju njihov sadržaj i obim. I odnosi sa susjedima bit će izazov i test za novu hrvatsku Vladu jer Hrvatska još uvijek ima naslijeđenu i definiranu državnu granicu jedino s Mađarskom dok sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom nema definirane granične crte i potpisane međudržavne sporazume o granici, a zbog najavljene gradnje Pelješkog mosta moglo bi doći do zaoštrenih odnosa s BiH, smatraju u IFIMES-u.

Tko će 'presuditi' izbornom pobjedniku?

Prema relevantnim istraživanjima, oba vodeća politička bloka, Domoljubna koalicija i koalicija Hrvatska raste, poprilično su izjednačena i završnica kampanje će odlučiti o tome tko će biti relativni pobjednik predstojećih parlamentarnih izbora, smatraju u IFIMES-u te ističu da bi i zbog toga bilo iznimno važno da dođe do televizijskog sučeljavanja između Karamarka i Milanovića. Dodatna mobilizacija birača oba vodeća politička bloka u konačnici kampanje može utjecati na to da velik broj manjih političkih stranaka ne prijeđe izborni prag od pet posto. Glasovi zastupnika iz manjinskih nacionalnih zajednica mogu prevagnuti prilikom sastavljanja koalicije koja će formirati novu Vladu Republike Hrvatske, dodaje IFIMES, zaključujući da će ovo biti najviše neizvjesni izbori dosad.